Ako bi šef Kremlja sada okončao krizu, ostvario bi najveću stratešku pobjedu Rusije od kraja Hladnog rata, piše britanski "Telegraf".

Zapadni čelnici čekaju u redu da krenu u Kremlj kako bi čuli Putinove zahtjeve. Tržišta su zastrašena, cijene energenata rastu, letovi se preusmjeravaju i odvraćaju od ukrajinskog vazdušnog prostora. Vladimir Putin je privukao pažnju cijelog svijeta - Rusija se vratila u centar pažnje i niko ne može sebi da priušti da ignoriše Kremlj.

Postoji mišljenje da je upravo to ono što je Putin i želio - ne Ukrajinu, već ponovni status Rusije kao supersile. Sjetite se koliko se puno pričalo o Mihenskoj konferenciji, ali Putin je možda prije na umu imao konferenciju u Potsdamu na kraju Drugog svjetskog rata, kada su britanski premijer Vinston Čerčil, vođa SSSR Josif Staljin i američki predsjednik Hari Truman međusobno podijelili Evropu.

Ako je Putinov plan bio povratak Rusije u sam vrh svjetske hijerarhije moći, na dobrom je putu da to ostvari, navodi britanski "Telegraf".

Trebalo bi podsjetiti da Putin nikada nije rekao da namjerava da izvrši invaziju - upravo suprotno, insistirao je da to neće učiniti. Govorio je da ruske snage održavaju vojne vježbe. Sada, sve što Putin treba da učini jeste da povuče trupe i proglasi pobjedu. A pobjede Kremlja se samo nižu.

Ukrajinska kriza je ogolila duboke podjele na Zapadu. Njemačka, koja je dugo bila okosnica Evropske unije na čelu s bivšom kancelarkom Angelom Merkel, odjednom je nepouzdan saveznik pod vođstvom novog SPD-ovog kancelara Olafa Šolca.

Sjeverni tok i rastuće cijene energenata bolno su razotkrili u kolikoj je mjeri Evropa zavisna od ruskog gasa. Iako je u ponedjeljak ujutro odustao od komentara, čini se da je ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji ukazao na to da bi Putinu mogla na dohvat ruke biti veća nagrada. Naime, utisak je da je Vadim Pristajko rekao kako bi njegova zemlja mogla biti spremna da odustane od svoje ambicije članstva u NATO-u kako bi spriječila rat. Ako bi se to dogodilo, to bi zadovoljilo glavni Putinov zahtjev kao i ambiciju da ponovno potvrdi dominaciju nad zemljama koje se graniče s Rusijom.

Ali, čak i ako Kijev nije spreman da se odrekne svojih nada u članstvo u NATO-u, američki predsjednik Džo Bajden ih je već fatalno potkopao. Isključivši mogućnost da bi SAD ulazile u rat kako bi odbranile Ukrajinu, Bajden je jasno dao do znanja da Kijev neće uskoro dobiti pozivnicu da se pridruži vojnom savezu. Sjetite se - da je Ukrajina članica NATO-a, SAD i ostatak saveza bili bi obavezni da je brane u slučaju napada.

Uprkos retorici, Putin je svojim otvaranjem i vođenjem igre razotkrio istinu - Zapad nije spreman da ide u rat za Ukrajinu. Tako je ova kriza već sada velika pobjeda za Putina. Za racionalnog čovjeka, kako navodi britanski "Telegraf", uvijek postoji obilje izlaza iz neke situacije. Ali sve ovo ne znači da situacija nije prepuna opasnosti - još nije jasno šta Putin zapravo želi, a čak i ako blefira, ne zna se šta bi mogao učiniti ako njegov blef bude izazvan.

A sa 130.000 teško naoružanih Rusa na granici s Ukrajinom, samo jedan pogrešan potez mogao bi pokrenuti rat koji niko zapravo ne želi, prenosi "Mondo.rs".

Prema posljednjim informacijama Moskva povlači dio trupa na granici sa Ukrajinom. Naime, Rusija je saopštila da se neke trupe povlače i vraćaju u njihove matične baze. Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da se jedinice Južne i Zapadne vojne komande koje pokrivaju okupirani Krim i pogranični region Ukrajine ukrcavaju na željeznički i drumski transport i udaljavaju se nakon što su "završile svoje zadatke" nakon vježbi.