Kako stoji u dokumentu koji su ove tri frakcije podnijele za glasanje u Bundestagu, traži se da se na nivou EU obezbijedi uska koordinacija između evropskih institucija i OHR-a, kao i da se u budžetu za OHR obezbijedi dovoljno finansijskih sredstava za uspješno sprovođenje mandata Kristijana Šmita, novog visokog predstavnika, čije imenovanje su pozdravili.

"Bundestag pozdravlja činjenicu da je kroz imenovanje njemačkog kandidata na poziciju visokog predstavnika BiH ponovo u pojačanom interesovanju međunarodne zajednice", naglašeno je u prijedlogu za glasanje.

Osim toga, u dokumentu je osuđen genocid u Srebrenici, a kritika je usmjerena i na retoriku iz RS o odvajanju iz BiH i glorificiranju ljudi osuđenih za ratne zločine, kao i nacionalistička retorika.

Što se tiče zadatka koji će Šmit imati kao visoki predstavnik, naglašena je potreba ograničene ustavne reforme, kako bi svi građani BiH, a ne samo oni koji pripadaju konstitutivnim narodima, dobili pasivno biračko pravo, a naglašeno je da ispunjavanje 14 prioriteta Evropske komisije ostaje centralni politički cilj.

U dokumentu je poseban pasus posvećen zadacima koje će Šmit sprovoditi kao visoki predstavnik, što je posebno važno imajući u vidu da se radi o dokumentu iza kojeg stoje stranke koje čine Vladu Njemačke, a kojima pripada i sam Šmit.

"Potrebno je da impuls kroz novo postavljenje na poziciji visokog predstavnika bude iskorišten u kombinaciji međunarodnog angažmana i odgovornosti lokalnih aktera, kako bi se skretnice usmjerile ka evropskoj budućnosti", naglašeno je u ovom dokumentu. Ono što je takođe važno je da je naglašena važnost završavanja misije OHR-a, i to u uskoj koordinaciji s EU.

Na istoj sjednici na kojoj se poslanicima u Bundestagu posljednji put na aktuelnom času obratila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je naglasila da je potrebno da zbog aktivnosti Rusije u istočnom susjedstvu i na zapadnom Balkanu, EU nađe primjeren odgovor na izazove koje je stvorila Rusija.

"Ja sam mišljenja da moramo tražiti direktan kontakt s Rusijom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nije dovoljno da s ruskim predsjednikom razgovara samo američki predsjednik Džo Bajden, što ja pozdravljam. EU mora stvoriti vlastite formate za razgovor, jer inače nećemo moći riješiti konflikte koji postoje", rekla je Merkelova.

Poslanicima se obratio i Šmit, koji je izrazio zadovoljstvo što će od 1. avgusta preuzeti poziciju visokog predstavnika u Sarajevu. On je izrazio zadovoljstvo što je Bajden na nedavnom samitu lidera EU u Briselu rekao da je dejtonski mir sveta obaveza za stabilnost u Evropi. On je pozdravio povratak SAD na međunarodnu scenu i dodao da će Evropljani dati doprinos, bilo na Baltiku ili Balkanu, ili bilo gdje drugdje u Evropi i u evropskom susjedstvu.

"Zahvaljujem kancelarki i Vladi Njemačke za pojačan interes i inicijative prema zapadnom Balkanu", rekao je Šmit. Dodao je da je svjestan težine zadatka koji prihvata, ali da će u te svrhe koristiti pametne alate koji su mu stavljeni na raspolaganje kroz Dejtonski sporazum.

"Želim dati odlučujući doprinos da u regionu ne izbiju nestabilnosti i zato su mi na raspolaganju izvršne ovlasti ove kancelarije, koja je i dalje potrebna", rekao je Šmit i dodao da je važna i politička prisutnost na ovoj poziciji, kako bi se na ovaj način zaštitio i teritorijalni integritet BiH, za koji je rekao da je kroz razne non pejpere proteklih mjeseci više puta dovođen u pitanje. Zločin u Srebrenici je nazvao monstruoznim genocidom, a spomenuo je da postoje i drugi zločini koji moraju ostati u kolektivnom sjećanju svih Evropljana kao upozorenje.

"Ne samo zbog ovih užasnih iskustava, mi ne smijemo zaboraviti zapadni Balkan, taj ključni region Evrope, naš južni kampus raznolikosti. Naš pogled moramo usmjeriti ka tamo", rekao je Šmit.

Kao jedan od zadataka za dovođenje regiona u Evropu, Šmit je napomenuo da je potrebno izgraditi međustanice, kako članstvo u EU ne bi bilo utopija, već realnost.

Imajući u vidu da je samo dan ranije Entoni Blinken, američki državni sekretar, Njemačku nazvao najvećim partnerom i prijateljem na svijetu, potvrđuje se sve ono što su "Nezavisne novine" proteklih mjeseci pisale o uskoj koordinaciji SAD i Njemačke u vezi sa Šmitovim imenovanjem. Osim toga, potvrdilo se i da je Njemačka bila najveći zagovarač samita između Bajedna i Putina, kao i činjenica da će SAD, EU i Rusija, uprkos značajnim razlikama između Istoka i Zapada, više sarađivati na stabilnosti u Evropi, što će se pozitivno odraziti i na zapadni Balkan.