Amerikanci će birati nove predstavnike za Kongres, ali i guvernere i predstavnike lokalne vlasti.

Ankete ukazuju da su republikanci u prednosti kada je riječ o Predstavničkom domu, donjem domu Kongresa, dok će izbor članova Senata biti neizvjesniji, piše Bi-Bi-Si.

Odluku o tome ko će kontrolisati Senat u naredne četiri godine vjerovatno će donijeti birači u Pensilvaniji, Džordžiji i Nevadi.

Ovi međuizbori, koji se tako nazivaju jer "padaju" na polovini predsjedničkog mandata, biće i svojevrni referendum o aktuelnoj administraciji predsjednika Džozefa Bajdena, koja se suočava sa brojnim izazovima u vrijeme velike polarizacije američkog društva.

Demokratska stranka koju predvodi Bajden mogla bi se suočiti sa porazom, čak i u dijelovima zemlje u kojima demokrate obično dobro prolaze.

Bajden je u nedjelju govorio na skupu u Njujorku u znak podrške guvernerki Keti Hočul, koja je protivkandidatkinja republikancu Liju Zeldinu kojeg podržava Tramp.

Hočul su podržale i neke "zvijezde" demokratske partije, poput bivšeg predsjednika Bila Klintona, potpredsjednice Kamale Haris i bivše državne sekretarke Hilari Klinton.

U svom govoru, Bajden je izbore nazvao "prelomnom tačkom" koja će odrediti narednih 20 godina u SAD.

On je glasačima na koledžu Sara Lorens rekao da biraju između dvije "fundamentalno različite vizije Amerike".

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp je održao govor na mitingu u Majamiju, gdje je optužio demokrate da vode zemlju ka komunizmu.

"Demokrate žele da pretvore Ameriku u komunističku Kubu ili socijalističku Venecuelu", rekao je Tramp na skupu.

Tramp je tokom govora nagovijestio da bi ponovo mogao da se kandiduje za predsjednika 2024. godine, prenosi britanski javni servis.