U Austriji sutra 6,3 miliona građana bira novog predsjednika, a očekuje se da će trenutni šef države Aleksander van der Belen osvojiti drugi mandat, pošto uživa veliku podršku birača, pa je jedina neizvjesnost da li će pobijediti u prvom ili drugom krugu.
Ukupno 6.363.489 Austrijanaca, koji dobijaju pravo glasa sa 16 godina, bira ko će biti šef države u narednih šest godina.
Izborna mjesta biće otvorena od 7 do 17 časova, te se poslije zatvaranja odmah očekuju prve procjene ishoda izbora, a gotovo konačni preliminarni rezultati najavljeni su za 20 časova.
Ove godine predsjedničke izbore obilježava i visok broj glasova putem pošte.
Za predsjedničke izbore je gotovo milion građana, odnosno tačno 958.136 Austrijanaca tražilo glasački listić za glasanje putem pošte.
To znači da, ako bi neko od kandidata dobio nešto malo ispod 50 odsto u nedjelju, može računati da će prebrojavanjem glasova za glasanje putem pošte preći prag za pobjedu u prvom krugu.
Na izborima se kandiduje sedam kandidata, što je najveći broj od uvođenja direktnog izbora predsjednika poslije Drugog svjetskog rata.
Van der Belen je, iako već ima 78 godina, odlučio da se kandiduje za još jedan mandat, a podršku ima od stranke Zelenih, čiji je nekada bio lider, i neposredno od Socijaldemokratske partije Austrije (SPO) i NEOS-a.
Ni vladajuća Narodna partija (OVP) nije željela da učestvuje sa sopstvenim kandidatom na predsjedničkim izborima, jer je nepisano pravilo da aktuelni predsjednik osvaja drugi mandat.
Samo je, od većih partija, Slobodarska stranka (FPO) odlučila da uđe sa svojim kandidatom u izbornu trku, a to je učinila sa dugogodišnjikm poslanikom Valterom Rozenkrancom.
Ostali kandidati su nezavisni, odnosno pojedinci koji su prikupili dovoljan broj potpisa podrške - 6.000.
Tako se kandiduju lider vanparlamentarne “Partije piva“ Dominik Vlazni, šef antivakserske stranke “Ljudi, sloboda, osnovna prava“ (MFG) Mihael Bruner. Pored njih u izbornu trku su ušli nekadašni političar Gerald Gros, advokat Tasilo Valentin i proizvođač cipela Hajnrih Štaudinger.
Kandidati desnog političkog spektra Rozenkranc, Gros, Valentin, Bruner i Štaudinger, najavljivali su, tokom predizborne kampanje da bi po dolasku na vlast odmah otpustili vladu zbog tvrdnji da nije sposobna da upravlja krizom, a kandidat FPO i zbog kršenja neutralnosti sankcijama protiv Rusije i podrškom Ukrajini.
U posljednjim istraživanjima javnog mnjenja Van der Belen vodi - u istraživanju instituta “Lacarsfeld“ sa 56 odsto glasova, a prema “OGM-u“ sa 58 procenata.
Na drugom mjestu je kandidat FPO Rozenkranc sa 16 procenata, u oba istraživanja.
Zatim u istraživanju “Lacarsfeld-a“ na trećem mjestu je Dominik Vlazni sa devet odsto, odnosno prema OGM Tasilo Valentin sa isto toliko glasova.
Četvrto mjesto sa 8 odsto glasova, prema Lacarsfeldu je Valentin, a prema OGM Vlazni.
Peto mjesto drži, u oba istraživanja, Gros sa šest odnosno pet odsto glasova.
Kandidat MFG Bruner može računati na tri odsto glasova, a Štaudinger na dva, odnosno jedan procenat.
Istraživanja ukazuju na pobjedu Van der Belena u prvom krugu izbora, što je uobičajeno kada se kandiduje predsjednik za drugi mandat.
Međutim, veliki broj kandidata sa sobom donosi neizvjesnost da li će to tako i biti.
Prva istraživanja javnog mnjenja, na početku predizborne kampanje, ukazivala su da Van der Belen može osvojiti jedva 50 odsto, pa čak i nešto manje.
Ukoliko bude drugog kruga, Van der Belenu se prognozira pobjeda, ali istovremeno će ojačati Rozenkranc, koji će dobiti glasove cijelog desnog političkog spektra i nezadovoljnih radom vlade.
