Dva osmaka Osnovne škole "Slavko Rodić" iz Bačkog Jarka koja su seksualno zlostavljala učenika 7. razreda, dječaka sa smetnjama u razvoju, kao najstrožu kaznu mogu da dobiju samo kazneno-popravni dom, s obzirom na to da je riječ o takozvanim mlađim maloljetnicima (djeca od 14 do 16 godina), dok isključivo stariji, od 16 do 18 godina, za najteža djela mogu da završe iza rešetaka. U ovom trenutku su u Kazneno - popravnom zavodu za maloletnike u Valjevu ukupno 22 mladića starosti od 16 do 18 godina i oni su osuđeni na kaznu maljoletničkog zatvora.
U Srbiji postoji jedan Kazneno-popravni zavod za maljoletnike i mlađa i starija punoljetna lica muškog pola i on se nalazi u Valjevu.
U ovaj Zavod se, kako objašnjavaju iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) upućuju lica koja su prvi put osuđena na kaznu zatvora, a u momentu upućivanja nisu starija od 23 godine i kojima je izrečena kazna zatvora do 10 godina. U najvećem broju, reč je o počiniocima teških krivičnih dela sa elementima nasilja, a u prilog tome govori i struktura krivičnih djela.
Statistika krivičnih djela po godinama
Prema podacima dostavljenim Telegrafu uz Uprave za krivične sankcije, u Srbiji je 2015. godine čak 82 odsto svih osuđenih maloljetnika iza rešetaka dospjelo zbog ubistava ili drugih vrsta nasilja. Ipak, ta slika je počela da se mijenja narednih godina. U valjevskom zatvoru sve češće završavali su i počinioci drugih teških krivičnih djela. Kako pokazuju podaci, porastao je broja maljoletnih silovatelja, koji je, na primjer 2018. godine bilo čak pet puta više nego 2015. Taj broj smanjen je 2019., da bi ponovo porastao prošle, i to za 8 odsto.
Statistika pokazuje i da je broj starijih maloljetnika koji su izvršili najteže krivično djelo - ubistvo, u godini za nama veći u odnosu na 2019. i 2018. Naime, 62 odsto osuđenika u zatvoru je upravo zbog ubistva. Ta cifra iznosila je 60 odsto 2018., a 56 procenata 2019. godine.
Inače, 2015. godine, broj osuđenika na kaznu maloljetničkog zatvora iznosio je 17, a 2016. - 19, dok je 2017. taj broj bio za jedan veći. Najviše maloljetnih lica koja su završila iza rešetaka bilo je 2018. - 27, da bi taj broj počeo da opada, te je već iduće godine bilo njih 24. U godini za nama, na kaznu maloljetničkog zatvora osuđeno je 21 lice.
Oko 30 osuđenika prođe obuku godišnje
- Tokom izdržavanja kazne, osuđenima je na raspolaganju mogućnost da završe osnovnu školu, a postoji i mogućnost daljeg školovanja. Maloletnici uglavnom pokazuju veliku želju da iskoriste šansu koja im se pruža u pogledu obrazovanja i prijavljuju se da nastave sa obrazovanjem. Zato godinama unazad, Zavod organizuje obuke za ona zanimanja koja su dominantno deficitarna na tržištu rada - za varioce, stolare, kuvare, konobare - navode za Telegraf.rs iz UIKS.
U toku posljednje tri godine, na godišnjem nivou obuku za postojeća zanimanja prođe oko 30 osuđenih i koji za to dobijaju sertifikate validne na tržištu rada, a koja su bez diskriminatornih obilježja da su sertifikat stekli tokom izdržavanja kazne.
- Namjera ovog Zavoda je da svakom maloljetniku izađe u susret ukoliko pokaže želju da se obrazuje, uključujući tu i studiranje. Ukoliko se osuđeno lice nalazi u zatvorenom odeljenju, a odlučio je da studira, Zavod omogućava da se ispiti organizuju u Zavodu. Ako je lice u poluotvorenom i otvorenom odeljenju, onda osuđenik odlazi sam na polaganje ispita - objašnjavaju.
(Telegraf)
