Stojanović je za "Sputnjik" rekao da je cilj da se izbjegne suočavanje sa zločinima koje je OVK počinio jer će Specijalni sud jednog dana morati da počne sa radom. 

On navodi da je politička situacija na Kosovu i Metohiji sa vladom premijera Ramuša Haradinaj nestabilna jer nema velikih rezultata u oblasti ekonomije. On ističe da u nedostatku pravih stvari koje se tiču života Vlada samoproglašenog Kosova povlači ovakve populističke mjere. 

I politikolog Nedžmedin Spahiju sa Kosmeta ocjenjuje ovu inicijativu kao lošu i naglašava da, i ukoliko taj zakon bude usvojen, neće moći da zabrani da oni koji su činili zločine budu procesuirani. 

"Oni nemaju potrebe da donesu taj zakon, jer ih niko i ne dira. Jedini koji se osjećaju ugroženo pominjanjem prošlosti i ratnog perioda su oni koju su činili zlodjela. Očito da neki žele da tako pred zakonom sebi pomognu da prikriju to što su činili", kaže Spahiju. 

"Sputnjik" navodi da je inicijativa za donošenje zakona uslijedila kada je Prištinu posjetio novoizabrani tužilac Specijalnog suda koji bi trebalo da procesuira zločine OVK, ali i samo nekoliko dana nakon što je skupština smoproglašenog Kosova usvojila zakon o transformaciji kosovskih bezbjednosnih snaga u vojnu formaciju. 

Isti izvor podsjeća da je upravo ta bezbjednosna, a vjerovatno i vojna struktura, nastala iz terorističke OVK. 

Etnički motivisana ubistva Srba na Kosovu i Metohiji počela su još osamdesetih godina prošlog vijeka, a devedesetih su dotad, kako su tvrdili, "nasumična ubistva" prerasla u masakre terorističke OVK. 

Strukture OVK su tokom devedesetih na Kosovu i Metohiji imale 141 zatvor za Srbe, mahom po privatnim kućama, a broj ubijenih u tim kazamatima nikad nije tačno utvrđen. 

Osim toga, postojali su i takozvani radni logori od kojih je možda najveći bio u mjestu Matičane kod Prištine i logor u blizini Prizrena. 

OVK je počinila i niz zlodjela nad srpskim civilima koji su ubijani uglavnom na kućnom pragu i bez povoda.