Patrijarh Irinej je izrazio uvjerenje da je euforija opijenosti zlom prošla, osim kod najusijanijih glava, te da je nastupio pravi čas za razgovor o pomirenju s obzirom na mnoštvo otvorenih pitanja, neriješenih problema i mnogih iskušenja.

"Neka svako čini svoje, neka slave oni ako misle da imaju šta, ali molim i apelujem da hrvatsko državno i crkveno vođstvo, kao i političke i duhovne vođe našeg naroda, čine sve što mogu da se iskoreni mržnja i zavlada mir između dva naroda", rekao je patrijarh Irinej za beogradsku Politiku.

On je naveo da je utisak da se kod hrvatskih vlasti pojavljuju početni znakovi da je moguća i takva njihova politika i da, ukoliko je to zaista tako, i srpski narodni prvaci, kao predstavnici naroda stradalog u genocidu, treba da, čuvajući nacionalnu svijesti dostojanstvo svog naroda, prihvate svaku priliku koja može doprinijeti mirnijem snu i boljem životu srpskog naroda u Hrvatskoj.

Kada je u pitanju položaj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, ali i njena pozicija u neuspješnim nedavnim pregovorima predstavnika Episkopskog savjeta u Crnoj Gori i crnogorske Vlade, patrijarh Irinej je napomenuo da je stav Crkve "kristalno jasan".

"Crkva ima svoj Ustav, svoje ustrojstvo, svoje propise koji rešavaju načine regulisanja svih važnih pitanja. U takvim zakonskim i kanonskim okvirima mogu biti rešena i sva otvorena pitanja na tom području", rekao je srpski patrijarh.

On je naglasio da je to njegov i stav Svetog arhijerejskog sinoda, Sabora, ali i naroda, koji je to, kako je ukazao, nedvosmisleno pokazao u eparhijama na prostoru današnje Crne Gore.

"Ni narod, ni Crkva ne prihvataju raspravu o tom pitanju: čiji su srpski pravoslavni hramovi? Ni narod, ni Crkva ne pristaju na bilo kakvu promenu ustrojstva, na narušavanje crkvenog i narodnog jedinstva. Patrijarh srpski to pogotovo ne prihvata, sviđalo se to nekom ili ne", poručio je poglavar SPC.

Prema njegovim riječima, kada je 1998. godine "doveden" u Patrijaršiju, Milo Đukanović je predstavljen kao budućnost i snažna perspektiva srpskog naroda.

"I on je tako tada govorio i obećavao. A danas, tuga me obuzme kada vidim koliko dubok može biti ljudski pad. Sa takvima se godinama dogovarati i pregovarati? Sa takvima tražiti mogućnost kompromisa? U to ne verujem", istakao je patrijarh Irinej.

Odgovarajući na pitanje plaši li se da će se crnogorski zakonski model preliti i na svetinje na Kosovu i Metohiji, patrijarh Irinej je rekao da su se oni koji su se nekada predstavljali kao nada i budućnost srpskog naroda u Crnoj Gori danas ponašaju kao da su im uzor šiptarski teroristi.

"Ja odlično poznajem i poštujem kosovsko-metohijske Šiptare. U osnovi, to je plemenit narod gorštačkog etosa. Ali, uz svo poštovanje prema njima, ne možemo im ustupiti onaj deo istorije, deo duhovnih i kulturnih spomenika koji im nikada nije pripadao u istoriji", rekao je patrijarh Irinej.

Kako je upozorio, oni koji bi pomislili da i za milimetar popuste pritiscima "Markovića, Đukanovića i njima sličnim", imali bi ubrzo u Morači, Savini i drugdje novobrdski primjer - služenje rimokatoličke mise na ostacima pravoslavnog hrama Svetog Nikole u Novom Brdu, poznate zadužbine srednjovjekovnih srpskih vladara.

Patrijarh Irinej je naveo kako još nije razgovorao sa episkopom dizeldorfskim i sve Njemačke Grigorijem o njegovoj izjavi kojom je problematizovao izdvajanje budžetskih sredstava za gradnju Hrama Svetog Save u doba epidemije virusa korona.

"Čuo sam da se tim povodom oglasio preko video-snimka na internetu. Ali arhijereji međusobno tako ne opšte. Zna se kako i kojim putem se iznose različiti stavovi, kao i koji su načini da se rešavaju problemi sa kojima je Crkva suočena", naveo je patrijarh Irinej.