Stav predsjednika Emanuela Makrona da pozicije i Beograda i Prištine ne mogu da ostanu "zakucane" i da obje strane moraju da se pomjere kako bi došlo do dogovora, priziva razgraničenje kao jednu od opcija koja bi mogla da se nađe na stolu.
Ova teza provejava iz stavova analitičara, a crpu je iz riječi francuskog lidera koji je u Palati "Srbija" sučelio dvije koncepcije: "ono što se nalazi u Ustavu Srbije ne odgovara onome što su drugi stavili u međunarodno pravo, ali ni stav da je Kosovo priznato kao nezavisno i ne zanima nas ništa sa Srbijom takođe nije održiv".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je tražio podršku od svog francuskog kolege za razumijevanje da kosovski čvor ne može da bude riješen kako bi svako od nas želio da bude, već da "bude nešto između":
"Predsednik Makron razume težinu kosmetskog problema. A, kompromis nije slabost, već snaga. Ako budemo mogli, ići ćemo u tom smeru, ako ne, neke generacije posle nas će to morati da urade. Ne može se živeti u strahu od sukoba", rekao je Vučić.
Do novog pokušaja oživljavanja dijaloga Beograda i Prištine doći će najvjerovatnije u septembru, u Parizu, i domaćin tog sastanka biće upravo Makron. On je u ponedjeljak najavio da će organizovati takav skup, na kome će biti i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Tim povodom Vučić je u utorak pojasnio da je potrebno neko vrijeme "da se opet govori o nekim stvarima".
"Mrzim da prebacujem krivicu na drugu stranu, hajde da sačekamo da velike sile urade svoj posao, pa ćemo i mi izaći sa onim što je naše", rekao je.
Makronovo isticanje potrebe za kompromisom između Beograda i Prištine, prema šefu diplomatije Ivici Dačiću, "velika je promijena u politici Francuske":
"To je ono što i mi govorimo sve vreme, ka čemu se pomerila i američka administracija. Tramp o tome nikada nije govorio, ali je Makron sada veoma precizno rekao da je neophodno da se pronađe kompromis između stavova Beograda i Prištine. Njegov stav da Srbi i Albanci treba da se dogovore je najviše Srbija može da očekuje od zemalja koje su priznale Kosovo", kaže Dačić.
Spoljnopolitički analitičar Nemanja Starović kaže, za "Novosti", da riječi Makrona potvrđuju da je došlo do značajne korekcije u pristupu zvaničnog Pariza problemu KiM:
"Umesto nekakvog 'prihvatanja realnosti' u vidu nezavisnosti tzv. Kosova, predsednik Francuske insistira na kompromisu, na putu na kojem ne sme biti tabua. Uz opasku da će u cilju postizanja sveobuhvatnog rješenja pored Beograda, i Priština morati da odstupi od svojih maksimalističkih zahteva, Makron zapravo vraća na sto razgraničenje kao jedini suštinski kompromisni model.
On dodaje i da je Makron ispravno detektovao da postoje spoljne sile koje opstruišu mogućnost postizanja kompromisnog rješenja i da je time posredno ukazao na to ko stoji iza jednostranih poteza Prištine kojima je zaustavljen proces dijaloga:
"Kao lider koji je posvećen snaženju EU i potvrdi njenog autoriteta, Makron smatra da EU mora preuzeti punu inicijativu u definisanju rješenja za konflikt koji tinja u njenom dvorištu."
Makronovo insistiranje da Evropa može da riješi kosmetski čvor, prema mišljenju analitičara Dragoljuba Anđelkovića, jeste pretenciozno:
"Isključivanje Rusije je nešto na šta Srbija sigurno ne bi pristala, jer mi imamo njenu podršku, a sa druge strane SAD imaju ogroman uticaj na Albance i jedino one mogu da ih ukrote."
Stav da i Beograd ni Priština ne mogu ostati na zakucanim pozicijama, Anđelković ovako vidi:
"Ako je taj stav izrekao u cilju rešavanja putem podele, da nama bude vraćen sever, manastiri i Kosovsko Pomoravlje, siguran sam da ni to ne može da se reši bez Rusije i zemalja EU."
