U tekstu se precizira ko je bio "za", a ko se protivi i zabrinut je zbog najavljene transformacije KBS u "oružane snage".

"Ekspres" ističe američki stav da SAD, kao najveći "akcionar" NATO i zemlja koja najviše izdvaja za ovu najmoćniju vojnu organizaciju na svijetu, ne pominje da su Prištini neophodne ustavne promjene da bi KBS transformisala KBS u vojsku.

Amerikanci, navodi se, smatraju da je cijeloj proceduri neophodna transparentnost.

"Kosovo ima pravo da ima vojsku. Podržavamo formiranje vojske na postepen, transparentan način i sa ograničenim teritorijalnim mandatom ", navodi se u pomenutom dokumentu i dodaje da "SAD pažljivo prate povećani ruski uticaj u regionu".

Politički lideri u Prištini poručuju da će odluka biti donijeta 14. decembra, uprkos upozorenju generalnog sekretra NATO Jensa Stoltenberga, koji je nakon tog ministarskog sastanka uozorio da sada nije vrijeme za takvu odluku, te da bi Kosovo moglo imati ozbiljnih posljedica ukoliko postupi drugačije.

Insistiranje Prištine na tome da će odluka o transformaciji, ipak, biti donijeta izazvala je, navodi "Ekspres", veliku debatu na najvišim nivoima Alijanse i Evropske unije.

Ocjenjuje se da je "generalno veoma mali broj zemalja članica NATO koje se protive tome da Kosovo dobije vojsku, a među njima su, prije svega, navodi se, one zemlje, koje ne priznaju kosovsku nezavisnost poput Španije i Slovačke.

Navodi se da je broj država koje se protive transformaciji vojske po zakonu, odnosno onih koje smatraju da su za to neophodne ustavne promjene, gotovo jednak onima koje podržavaju takav način formiranja vojske.

Stoltenberg je na završnoj konferenciji za novinare rekao da Savet NATO smatra da sada nije trenutak za transformacija KBS, te da je zabrinut zbog povećanih tenzija, kao i da vojska Kosova mora biti formirana u skladu sa principima NATO.

Njemački stav glasi da Kosovo ima pravo da ima vojsku, ali da pri tome mora biti poštovan ustav, prenosi "Ekspres".

"Mi ne dovodimo u pitanje kosovsko pravo da ima svoju vojsku. Vojska mora biti inkluzivna, sa srpskom manjinom, formirana u koordinaciji sa saveznicima i u skladu sa ustavom", navodi se.

Stav Turske, koju, navodi "Ekspres", Priština doživljava kao prijatelja, jeste da Kosovo ne bi trebalo da žuri sa odlukom o transformaciji KBS u vojsku, te da takođe mora poštovati proceduru.

Federika Mogerini je na ovom sastanku ponovila da se suprotstavlja povećanju poreskih taksi za 100 odsto, koje je Priština uvela na robu iz Srbije i BiH, a usprotivila se i transformacii KBS.

Rumunija je među zemljama, koje su izrazile zabrinutost zbog transformacije kosovske vojske.

"Zabrinuti smo brzom transformacijom. NATO bi trebalo da traži angažovanje i reakciju Kfora u slučajevima kada se jedinice KBS angažuju na sjeveru koje većinom naseljavaju Srbi", rekao je rumunski šef diplomatije.

Grčka, kao država članica NATO, koja ne priznaje jednostrano proglašenu kosovsku nezavisnost, takođe je, zabrinuta zbog odluke Prištine da formira vojsku.

Španija je saglasna sa stavom Grčke i, kako je rekao njen predstavnik, smatra da, ako Priština formira vojsku, treba ukinuti pomoć koja se daje Kosovskim bezbjednosnim snagama.

Što se zemalja regiona tiče, navodi "Ekspres", one uglavnom podržavaju transformaciju KBS u vojsku. U tome su, kažu, najjasnije Crna Gora i Hrvatska.

Navodi se da predstavnici ove dvije zemlje nisu pominjali potrebu poštovanja ustava, već su "jednostavno rekli da Kosovo ima pravo da ima svoju vojsku".

Za to da Kosovo ima vojsku je i Slovenija, s tim da ta zemlja smatra da je pritom neophodno poštovati ustav.

Dodaje se da skandinavske zemlje nisu izrazile stav o određenim pitanjima, osim što su konstatovali da "situaciju između dvije države ne treba provocirati".

Francuska, navodi "Ekspres", priznaje "legitimno pravo Kosova da ima vojsku, ali da s tim u vezi ne treba preduzimati hitne akcije.

Velika Britanija, za koju "Ekspres" navodi da je supersila, priznaje pravo Kosova da formira vojsku i da pritom nije u obavezi da poštuje ustav.

Slovačka se, međutim, ozbiljno protivi formiranju kosovske vojske, piše "Ekspres".

"Transformacija je zabrinjavajuća, opasnija od promjene granica. Trebalo bi da cijenimo reakciju u slučaju eventualnih operacija KBS na sjeveru", stav je Slovačke.