Gujon je ukazao na težak položaj srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, a posebno Srba u enklavama, ističući da svijetlu budućnost jedino predstavljaju srpske porodice sa mnogo djece.

- Na Kosovu i Metohiji rijetko možete naći jednu porodicu sa jednim ili dvoje djece, ali porodica sa troje, četvoro, petero djece ima dosta i to pokazuje ljubav, vjeru tih ljudi da imaju budućnost tu i da su spremni da se hrabro bore da ostanu da žive tamo gdje su im preci živjeli vijekovima. Zato mi moramo da budemo uz njih, jer oni uprkos svemu ne odustaju - rekao je Gujon.

Gujon je istakao da je knjiga ispovijest mladog Francuza koja svjedoči o drami srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i opisuje Srbiju onakvu kakvom je vidi stranac koji je sopstvenu sudbinu povezao sa sudbinom Srba, tako što se iz ljubavi prema ovoj zemlji, nastanio u Beogradu.

- Tu knjigu sam napisao kako bih svjedočio o tome šta sam vidio tada, zašto sam se odlučio da nastavim da učim srpski jezik, da dođem da živim u Srbiji među Srbima, da razvijam svoju humanitarsku organizaciju koja nakon 17 godina i dalje funkcioniše, da objasnim srpskoj publici, kojoj je sve to bilo nepoznato do tada, kako u Francuskoj i zapadnim zemljima šta se dešava i dešavalo na Kosovu i Metohiji iz istinskog ugla, bez politike - naveo je Gujon.

On je dodao da je želio da prikaže kako žive monasi u Visokom Dečanima, djeca u Osojanu i Goraždevcu, kako bake izolovane po novobrdskim krajevima preživljavaju teška vremena u tišini i bez brige zapadne Evrope.

- To je bila naša poruka u to vrijeme da pokažemo na djelu da ti ljudi nisu sami, nego da mogu da računaju na nas - rekao je Gujon i naglasio da je položaj srpskog naroda na Kosovu i Metohiji bio izuzetno težak i da nije očekivao, uprkos ratu, da će djeca ostati bez osnovnih stvari.

Gujon je istakao da su srpske svetinje na Kosovu i Metohiji među najljepšim svetinjama i dodao da su one značajne, ne samo za Srbe i Srbiju, već za cijelu Evropu i hrišćanstvo.

On je naveo da se samo od početka ove godine desilo se 100 napada na Srbe na Kosovu i Metohiji, da je najmlađa žrtva imala 13 godina, a najstarija više od 80, što znači da niko nije pošteđen.

Prema njegovim riječima, krađe se stalno dešavaju i to je jedan vid pritiska na Srbe koje žive u enklavama.

- Vidjeli smo, takođe, zveckanje oružja na sjeveru Kosova, ali, pored tog nasilja koje, nažalost, ima razne oblike i koje se dešava stalno, postoje prijetnje, napadi, osjećaj nesigurnosti koji vas dovodi u situaciju da ne smijete da govite na svom maternjem jeziku, na srpskom jeziku ni u Đakovici, Dečanima niti u nekim dijelovima Prištine - dodao je Gujon.

Predsjednik Odbora za pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji Milorad Arlov rekao je da ga sa Gujonom veže mnogo toga u radu na pomoći Srbima na Kosovu i Metohiji, te naglasio da je Republika Srpska braći na Kosovu i Metohiji pružila mnogo finansijske, ali i emotivne i patriotske podrške.

- Mi sa ove strane podržavamo srpski narod na Kosovu i Metohiji koliko možemo i u ovim teškim vremenima koja traju više od dvije decenije i želimo im da istraju i opstanu, jer svaka porodica, svako dijete, svaki živi Srbin na Kosovu i Metohiji jeste kao prava svetinja - smatra Arlov.

Predsjednik Upravnog odbora Mreže nevladinih organizacije Republike Srpske i domaćin večerašnje promocije Milenko Dačević rekao je da je Gujon kao Francuz po rođenju, kao Srbin po osjećanju prikazao svijetu svu golgotu, stradanje, patnju Srba na Kosovu i Metohiju.

- Da je to uradio jedan Srbin to bi bilo predstavljeno kao vrsta pristarsnosti, a na ovaj način on je uspio da predstavi Kosovo kao simbol srpske slave i stradanja, srpski narod kao narod koji poslednji pruža otpor globalizmu i nadam se da smo večeras sa Pala poslali slobodarsku poruku - dodao je Dačević.

Načelnik opštine Pale Boško Јugović rekao je da za Pale i Paljane predstavlja čast da budu domaćini humanitarcima srpskog naroda poput Arnoa Gujona i Milorada Arlova, te zahvalio organizatorima za organizaciju ovog događaja.

- Gujon, koji ima takav senzibilitet i toliko je naklonjen srpskom narodu, zaslužio je da bude gost u Palama, ne samo večeras, nego kad god poželi. Od njega ćemo moći da saznamo mnogo toga - naveo je Јugović.

Knjiga je promovisana u okviru programa Regionalne konferencije "Saradnja institucija i OCD", čiji je cilj jačanje demokratske kulture dijaloga i saradnje institucija vlasti i organizacija civilnog društva u Republici Srpskoj, podsticanje razvoja civilnog društva i dobre uprave.