Ćutanje najmoćnijih država Zapada na najavu iz Prištine da će samoproglašeno Kosovo održati referendum za ujedinjenje sa Albanijom može se protumačiti samo kao vid pritisaka na zvanični Beograd, kome se implicitno poručuje da su u opticaju i kudikamo gori ishodi ukoliko se ne saglasi sa nezavisnošću tzv. Kosova i njegovim članstvom u UN, ocijenio je Nemanja Starović iz Centra za društvenu stabilnost.
Starović je za Večernje novosti rekao da je veoma važno da zvanični Beograd ne nasjeda na provokacije ovakve vrste, budući da koncept "velike Albanije" zapravo nema podršku ključnih aktera u međunarodnoj zajednici, iako se taj narativ albanskih lidera prećutno odobrava ili čak podstiče "kao nekakvo strašilo usmjereno prema Beogradu i drugim prijestonicama u regionu".
Profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu Bojan Milisavljević ocijenio je da bi referendum o ujedinjenju samoproglašenog Kosova sa Albanijom bio u suprotnosti sa principom nepromjenljivosti granica i strateški doveo do potresa u regionu.
On je naveo da bi po pozitivnom međunarodnom pravu vlasti u Prištini mogle da pokušaju da sprovedu referendum, ali ne bi imale podršku međunarodne zajednice, pogotovo ne jednodušnu, što, kako je rekao, opredjeljuje i budućnost takvog potencijalnog izjašnjavanja.
"Od Helsinškog završnog akta iz 1975. godine, kada je ustanovljeno da nema promjena granica u Evropi, poštuje se taj princip", rekao je on.
Kandidat za predsjednika samoproglašenog Kosova i lider Alijanse za budućnost tzv. Kosova Ramuš Haradinaj rekao je da će zatražiti putem referenduma ujedinjenje tzv. Kosova sa Albanijom 2025. godine, ukoliko do tada samoproglašeno Kosovo ne ostvari napredak na putu ka EU.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da će Srbija imati adekvatan i dobar odgovor na to i da građani ne treba da brinu.
