"Iz FBiH stalno pokušavaju da ospore sve što Republika Srpska radi i svaku njenu ideju dočekuju na nož. Sve to liči na situaciju kao da treba da preplivate Drinu sa jednom vezanom rukom i nogom i to je BiH danas", konstatovao je Višković.

Govoreći o planovima i radu Vlade u ovoj godini, Višković je rekao da bi o tome lakše govorio da ne živi u BiH, navodeći da je često ljubomoran na svoje kolege, predsjednike vlada država koje su države, jer oni imaju ovlaštenja i odgovornost za svoj rad i nerad, dok u BiH premijeri entiteta često odgovaraju i za stvari koje ne mogu promijeniti, niti na njih uticati.

"Imamo najsvježiji primjer da smo konačno, nakon 50 godina, došli u poziciju da krenemo u realizaciju projekta Hidroelektrane 'Gornja Drina' koji je vrijedan 500 miliona evra. Taj projekat je od značaja za cijelu BiH, ali odmah je pola BiH skočilo da to zaustavi jer se projekat radi u saradnji sa Srbijom. Čak su 24 poslanika iz FBiH zbog toga podnijela i apelaciju Ustavnom sudu. Hoću da budem legalista i da vjerujem Ustavnom sudu ali na osnovu onoga kako su do sada radili i kako su se ponašali, moram da imam rezervu. Da smo taj projekat realizovali sa Italijom, Austrijom, NJemačkom mi bi sigurno bili najbolja vlada ali pošto je sa Srbijom odmah imamo problem", istakao je Višković.

On je naveo i primjer gradnje aerodroma u Trebinju, gdje se uključio i visoki predstavnik. "Zbog tog projekta počeo je da brine i Valentin Incko, pola BiH i, nažalost, dobar dio Srba. Svi oni pokušavaju da ospore taj projekat. Uvjeren sam da će mnogi skočiti i postavljati razna pitanja i kada počne realizacija auta-puta od Rače prema Bijeljini i onda se postavlja logično pitanje kako raditi i napraviti rezultate u takvim okolnostima", konstatovao je Višković.

On je ocijenio da Republika Srpska, uprkos svemu, radi i ima rezultate, ali je uvjeren da bi oni bili daleko bolji i veći da nisu prisutna stalna osporavanja iz FBiH.

"Republika Srpska nema ništa protiv bilo koga, pa tako ni protiv FBiH, niti se miješamo u njihove odluke. Ko je iz Republike Srpske postavio pitanje kada je FBiH donijela odluku da gradi blok sedam Termoelektrane u Tuzli i to na ugalj? Nije niko. Da je to kojim slučajem urađeno u Republici Srpskoj to bi bio smak svijeta. Tada bi se digli pokreti i partije zelenih, cijela Evropa koja ide na to da proizvodnja energije iz uglja bude ugašena do 2040. godine. Mi iz Republike Srpske poštujemo tu odluku FBiH, to je njihovo, ali šta god mi pokušamo da uradimo iz tog entiteta se skače i stopira a kunu se u BiH. Pitam se samo u koju BiH", rekao je Višković u intervjuu Srni.

PROTEKTORATI SU IZUMRLI DAVNO, BiH IMA BUDUĆNNOST AKO SE POČNE UVAŽAVATI SRPSKA I NJENE IDEJE

On je konstatovao da BiH može da živi samo kao dejtonski uređena zajednica dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te na bazi dogovora i uvažavanja, a sve drugo može dovesti do toga da nema BiH.

"Republika Srpska želi da bude uvažavana i nema ništa protiv BiH. Mi smatramo da BiH ne treba visoki predstavnik, jer je ovo 21. vijek i protektorati su davno izumrli. Da li smo mi toliko nesposobni da ne možemo da sjednemo za sto i da se dogovorimo? Ja mislim da nismo, da možemo i treba da razgovaramo i rješavamo probleme bez stranog miješanja. Premijer FBiH Fadil Novalić i ja uspjeli smo da dogovorimo nekoliko veoma važnih stvari od deblokade 'Elektroprenosa', poravnanja PDV-a i koeficijenta za povrat PDV-a i još dosta toga. Nismo nastupali sa nacionalne strane, nego kao predsjednici vlada i sve smo dogovorili", rekao je Višković.

On je konstatovao da BiH može da ima budućnost, ali ovakva kakva je sada ne može.

"Preživjećemo mi, ali smatram da se bespotrebno iscrpljujemo i patimo sa ovim nadmudrivanjima iz FBiH i stalnim osporavanjem svega u Srpskoj. To ne vodi nigdje. Ne znam zašto radimo sami protiv sebe, zašto ne počnemo da razgovaramo, radimo, gradimo, da li zaista neko misli da nas stranci vole više od nas samih? Ako mi sami sebe ne volimo, neće nas ni drugi voljeti, uvažavati, poštovati i kada to u BiH konačno svi shvate možemo imati budućnost. Bez toga ćemo samo tapkati u mjestu, ništa specijalno se neće dešavati, a gubimo dragocjeno vrijeme, mjesece i godine", ukazao je Višković.

On je rekao da ne vidi zašto bi nekome smetalo što se gradi u Srpskoj, dodavši da auto-put od Banjaluke do Doboja nije vlasništvo Srba, niti je zabranjeno drugim narodima da ga koriste, kao što ni Srbima nije zabranjeno da koriste auto-put Zenica-Sarajevo.

"Mi treba da razgovaramo, kao što smo mi, premijeri Srpske i FBiH sjeli i razgovarali sa predsjedavajućim Savjeta ministara Zoranom Tegeltijom i dogovorili zajedničke projekte i zajednički nastup prema međuanrodnim finansijskim institucijama. To je suština svega, da radimo, da se dogovorimo radi budućnosti Republike Srpske, FBiH i BiH, kao i svih naših građana, a ne da se osporava bilo koji naš projekat iz samo njima znanih razloga", konstatovao je Višković.

BiH NEMA CENTRALNU BANKU, TO JE FILIJALA NEKIH STRANIH BANAKA

Na pitanje da li je potrebno mijenjati politiku Centralne banke BiH s obzirom da postoje rezreve koje se čuvaju, a koje bi mogle pomoći ekonomiji kao i u svakoj normalnoj zemlji što se radi, pogotovo u ovim izazovnim vremenima, Višković je rekao da BiH uopšte nema Centralnu banku, jer da ima ponašala bi se drugačije.

"Prije bih rekao da je Centralna banka filijala nekih stranih banaka u BiH. To je jedina Centralna banka na svijetu koja za vrijeme pandemije virusa korona nije ništa uradila ni za privredu ni za građane BiH i time je sve rečeno. Centralne banke svih zemlja regije i svijeta aktivno su bile uključene u borbu protiv posljedica pandemije, a podsjetiću da mnoge zemlje štampaju svoju valutu i bez pokrića. Ogroman novac bez pokrića se uliva u njihovu privredu da bi povećali likvidnost i javnu potrošnju, a mi u BiH ne koristimo ni rezervi koje imamo", istakao je Višković.

Kada se na to ukaže, dodao je Višković, iz Centralne banke kažu "ne može, to bi ugrozilo stabilnost".

"Ne znam smao kako bi viškovi ugrozili stabilnost. Mi nijednog momenta nismo tražili novac za budžete, već za privredu. Zašto nisu našli za shodno da pomognu realni sektor? I to kad pitamo dobijemo isti odgovor - domaće banke imaju dovoljo sredstava. Imaju, ali je kamatna stopa četiri ili pet odsto. Zašto se Centralna banka, na primjer, nije uključila i preuzela trošak kamata na sebe, jer bi to bila ogromna pomoć realnom i privrednom sektoru u oba entiteta. LJudi bi dobili beskamatne kredite da nabave opremu, sirovinu, robu, da povećaju likvidnost i na taj način bi naš BDP mnogo brže rastao nego što raste, a ekonomija BiH bi bila mnogo bolje nego što jeste", pojasnio je Višković.

On je rekao da Centralna banka BiH nikome ne služi, osim Dojče banci zato što kod nje čuvaju zlatne rezerve.

MMF POSTAVIO ČISTO POLITIČKE USLOVE, NE TREBA NAM KREDIT SA UCJENAMA

Na pitanje da li očekuje da će sutra biti postignut dogovor sa MMF-om o Pismu namjere, Višković je ocijenio da se previše pridaje pažnje MMF-u i tim pregovorima, te da lično ne očekuje ništa od tog sastanka.

"BiH od 2016. godine nema aranžman sa MMF-om i evo preživjeli smo. Dali su nam sredstva za brzo finansiranje na početku pandemije virusa korone i hvala im na tome, ali uslovi koje su sad ispostavili nemaju veze sa ekonomijom, pandemijom virusa korona, niti sa ekonomskim oporavkom BiH. To su čisto politički uslovi koji idu ka tome da jačaju neke imaginarne institucije na nivou BiH. Jedan od uslova je da Centralna banka BiH napravi registar računa svih fizičkih lica. Čemu to služi i kakve to veze ima sa virusom korona i ekonomijom BiH. To je samo jačanje neke institucije i njene nadležnosti koja ne služi ničemu. Mi imamo taj registar u našem APIF-u već dvije i po godine i ako se pozivaju na Zakon o pranju novca imaju Sipu, Tužilaštvo, Sud da im provjere nečiji račun, transakciju i slično. To mogu da urade odmah", pojasnio je Višković.

Jedan od uslova MMF-a je, naveo je Višković, da se donese zakon o elektronskom potpisu na nivou BiH, što, kako kaže, nije problem ali i to uslovljavaju da mora da bude jedno sertifikaciono tijelo na nivou BiH za izdavanje sertifikata.

"Mi smo to odbili i ne vidim razlog zašto ne mogu da postoje dva - FBiH da ima svoj, Republika Srpska svoj što je u skladu i sa direktivama EU, a što oni tvrde da nije. Predložio sam da piše samo 'sertifikciono tijelo u skladu sa direktivma EU', ali im ni to nije prihvatljivo, već uporno samo jedan. Neće pisati jedan, ne treba nam takav kredit ako će nam neko postavljati političke uslove", poručio je Višković.