Aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je na njemu svojstven način opet uzburkao tamošnju javnost.

Bez diplomatskih rukavica, pogađajući pravo u metu, Dodik nije htio da primi u oproštajnu posjetu odlazeću ambasadorku Njemačke Kristijan Homan zato što je, kako je objasnio, radila "na štetu Srba".

Nije se, međutim, zadovoljio samo time što su mediji u Sarajevu već danas to ocijenili kao skandal.

Dodik je u pismu ambasadorki poručio da su njeni javni istupi i diplomatske aktivnosti bili politički obojeni, subjektivni i diplomatski neprimjereni i najavio da će o tome obavijestiti i najviše predstavnike Njemačke.

Da li je političar poznat po tome što je, mimo političkih pravila, bez dlake na jeziku, ovoga puta zaobišao i pravila diplomatije, ili je njegov eventualni nediplomatski stav u stvari odgovor na nediplomatsko ponašanje ambasadorke koja to sebi nije smjela da dozvoli?

Odgovarajući na ova pitanja, sagovornik Sputnjika, nekadašnji ambasador, a sada predsjednik Srpskog spoljnopolitičkog kruga Milisav Paić kaže da u Dodikovom stavu da ne primi ambasadorku ne vidi presedan.

Ponašanje u takvim situacijama zavisi od zemlje do zemlje, napominje on i dodaje da ni njega kada je odlazio iz Meksika, gdje je bio ambasador, nije primio predsjednik te države.

To je stvar domaće prakse i on može kurtoazno nekoga da primi u oproštajnu posjetu, a ne mora, i to nije nikakvo odstupanje od neke diplomatske prakse, ukazuje Paić i dodaje "Druga je stvar što su nas predsjednici na svim stranama navikli da svakoga primaju i onda je ovo ispao kao neki presedan".

"Predsjedavajući Dodik sigurno je imao valjane razloge zašto je tako postupio. Na kraju boravka nekog ambasadora koji je najveći dio vremena proveo u podrivanju autoriteta bivšeg predsjednika Srpske, a sada predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, to je sa njegove strane, vjerujem, bila demonstracija i reakcija na ponašanje stranih predstavnika u BiH koje ne doliči postupanju jednog diplomatskog predstavnika ", mišljenje je Paića.

Nekadašnji diplomata objašnjava da je ambasador tu da predstavlja svoju zemlju u drugoj, a svaki čin koji izlazi izvan okvira normalnog diplomatskog komuniciranja se može kvalifikovati kao akt mješanja u unutrašnje stvari. Zato smatra da bi poslije svega čak bilo i licemjerno da Dodik primi njemačku ambasadorku u oproštajnu posjetu.

"Kad se svedu računi trogodišnjeg boravka njemačke ambasadorke u BiH, što se tiče Republike Srpske, očigledno je da tu nije bilo neke ravnoteže u njenom postavljanju i da bi se to svelo na jednu ceremoniju bez sadržaja. To nije dobro. Ovako, Dodik je ovim činom poslao poruku budućem njemačkom ambasadoru",smatra Paić.

On podsjeća da Homanova nije jedina ambasadorka sa Zapada kojoj je upućivao zamjerke zbog neizbalansiranog postavljanja prema dva entiteta u BiH i otvorene podrške muslimansko-hrvatskoj Federaciji uz aktivno zalaganje za reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Najčešće ih je imao na račun bivše američke ambasadorke Morin Kormak.

Ovo je i poruka njemačkoj vladi da postoji crvena linija strpljenja i tolerancije Republike Srpske i mislim da je on izabrao pravi momenat da to javno stavi do znanja, s obzirom na funkciju na kojoj je sada i da je na polovini tog mandata, kaže Paić.

Osipanje Dejtonskog sporazuma došlo je, smatra on, do tačke kada se već postavlja pitanje šta će se dogoditi sa Srpskoj i njenim pravima koja su joj data tim mirovnim sporazumom.

Njegova je ocjena da će Njemačka poslije ovoga imati malo više takta u odnosu na interese i potrebe Republike Srpske.

"Јeste da će to imati međunarodnog odjeka, ali to je legitimna odluka čovjeka koji se trenutno nalazi na vrhu BiH, i to nije ništa što bi bilo presedan u međunarodnoj diplomatskoj praksi", zaključio je predsjednik Srpskog spoljnopolitičkog kruga.

Politikolog iz Republike Srpske Vojislav Savić smatra da nije skandal ne primiti ambasadorku u oproštajnu posjetu, naročito ako je ona uradila mnogo loših stvari, ili se sprema da uputi negativan, nerealan i subjektivan izvještaj po Srbe.

On kaže za Sputnjik da je teško navoditi sve primjere neprimjerenog djelovanja ambasadorke Njemačke, čiji je zajednički imenitelj mješanje u unutrašnja pitanja koja se tiču Srba, Hrvata i Bošnjaka, a koja nemaju nikakve veze sa Njemačkom.

Zato je mišljenja da u ovom slučaju nije nepristojno odbiti nečiju oproštajnu posjetu i da se tome pridaje mnogo veći značaj nego što uopšte treba. Uz to napominje da u cijelom slučaju niko ne dovodi u pitanje njenu krivicu.

Savić, međutim, ukazuje na bitan momenat koji je Dodik naveo u pismu koji ne treba zanemariti.

"Prije svega, on je jasno razgraničio djelovanje Njemačke kao države i ambasadorke koja je ovdje bila u prethodnom periodu. Nju ne primiti u oproštajnu posjetu nije jednako osudi politike jedne države, i veoma je važno da se te dvije stvari razdvoje. On je i naglasio da je Njemačka uložila mnogo napora u BiH, i to stoji ", ističe sagovornik Sputnjika.

On, uz to, ukazuje na čest slučaj u BiH da mediji u Federaciji, kao i određene stranke, daju preveliki značaj ambasadorima.

"Iščitavamo da domaća javnost BiH i vidi kao neku vrstu protektorata i u tome traži intervenciju sa strane kako bi isposlovala bolji položaj za svoju politiku, što je pogrešno jer narušava integritet države", objašnjava Savić.

I on napominje da nije jedino djelovanje njemačke ambasadorke bilo takvo i da to čine brojni sa Zapada, posebno prethodna američka ambasadorka.

Da ambasador Srbije ili BiH počne negdje da se mješa u unutrašnja pitanja zemlje u kojoj je, za dva dana bi bio deportovan, slikovit je Savić, koji smatra da Dodikov potez treba da bude poruka svim ambasadorima da se drže svojih ovlašćenja.

Na pitanje kako će Njemačka primiti činjenicu da se predsjedavajući Predsjedništva BiH drznuo da ocjenjuje rad njihovog diplomate, Savić konstatuje da je Njemačka jedna ozbiljna i velika zemlja.

"Idealno bi bilo da oni prvo preispitaju kako je ona i šta ovdje radila i da li su izvještaji koje je slala bili relevantni i pouzdani. Tako bi ozbiljna zemlja uradila, jer je predsjednik jedne države, kakva god ona bila, ipak po rangu viši i važniji od ambasadora. On je tu da predstavlja svoju zemlju i podređen je ministru spoljnih poslova, a on predsjedniku vlade, odnosno kancelaru, tako da to nije isti rang. I to što je predsjedavajući Predsjedništva, odnosno šef jedne zemlje odbio da primi ambasadora u oproštajnu posjetu, više je poruka nego konkretan politički ili pravni akt", smatra Savić.