"Na to tržište mogu da izađu samo zemlje koje imaju stabilne javne finansije i pozitivne trendove kretanja privrednog rasta", ocijenio je Tegeltija, komentarišući prvo pojavljivanje Srpske na međunarodnom finansijskom tržištu, gdje je emisijom obveznica na Bečkoj berzi obezbijeđeno oko 170 miliona evra. 

Tegeltija je naglasio da je pred samu emisiju obveznica bilo potrebno pribaviti sve rejtinge. 

"Da pokažete da ste sposobni da servisirate to što ćete imati u nekom budućem periodu. To su međunarodni investitori prepoznali", naveo je Tegeltija. 

On je istakao da je Srpska na tom planu pokazala i samostalnost, iako je bilo velikih pokušaja opstrukcije. 

"Pojedinci iz nekih fondova su u toku aukcija na međunarodnom finansijskom tržištu slali poruke da mi na to nemamo pravo i slično, iako smo emisiju obveznica odradili u skladu sa austrijskim pravom", rekao je Tegeltija za RTRS. 

On je naglasio da je Srpska nakon uspješnog izlaska na međunarodno tržište dobila još jedan siguran izvor svog finansiranja ukoliko se za to ukaže potreba, te znatno smanjila zavisnost od međunarodnih finansijskih institucija i domaćeg bankarskog sektora. 

"Ovo nije nešto što smo morali u ovom trenutku, iako smo pažljivo birali trenutak za to. Da smo izabrali pravo vrijeme za pojavljivanje na međunarodnom finansijskom tržištu, pokazalo se sa stanovištva visine kamatne stope. Sve zemlje u našem okruženju su, prvi put izlazeći na to tržište, plaćale kamatnu stopu oko osam odsto, a mi smo dobili 4,75 odsto. Apsolutno smo zadovoljni time", rekao je Tegeltija. 

Kada je riječ o koeficijentima raspodjele prihoda od PDV-a između entiteta, Tegeltija je ocijenio da taj sistem nije savršen. 

"On se primjenjuje od osnivanja Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i tehnički je manjkav, jer u njemu postoji sistem uplitanja pojedinaca da mijenjaju tu neku krajnju potrošnju. Pri tome, malo je ljudi iz Srpske koji mogu na to uticati, a mnogo je više onih iz Federacije BiH kojima je taj sistem dostupan i mogu da utiču na ono što nije realna potrošnja", objasnio je Tegeltija. 

On je istakao da se taj sistem može tehnički unaprijediti određenim informatičkim izmjenama u UIO. 

"Trebalo bi tražiti dugoročniji i sigurniji način raspodjele indirektnih poreza između entiteta, jer tokom godine nastaje nepovjerenje i nesigurnost da li će doći do promjene koeficijenata ili ne", rekao je Tegeltija. 

On je naglasio da je Srpska spremna da razgovara o unapređenju modela raspodjele indirektnih poreza u BiH. 

"Svi pozivi na konstruktivan dogovor u tom smislu dolaze iz Srpske, i kada je u pitanju krajnja potrošnja i naplata putarine. Ali, često nema povratnog pozitivnog signala s druge strane", rekao je Tegeltija. 

Govoreći o odnosu Vlade i poslodavaca u Srpskoj, Tegeltija je rekao da je Vladin stav da treba tražiti način da se smanji zbirna stopa doprinosa. 

"Jesmo za tu mjeru, ali mora ostati ravnoteža kada su u pitanju prihodi za naše fondove socijalne sigurnosti", naveo je Tegeltija. 

On je istakao da je zajedničkim memorandumom sa poslodavcima definisano da je Vlada bila spremna da se odrekne dijela prihoda kroz direktne poreze u korist smanjenja zbirne stope doprinosa. 

"Međutim, kroz razgovore s poslodavcima i procjene, pokazalo se da je u ovom trenutku možda mnogo važnije da se poveća neto primanje zaposlenih radnika, a da poslodavci nemaju povećano izdvajanje za bruto plate", rekao je Tegeltija. 

On je naglasio da se kombinacijom mjera može zadržati radno sposobno stanovništvo, ali i da poslodavci na tom planu treba da povećavaju neto plate radnicima. 

"Vlada će kroz pronalitetnu i politiku plata uraditi sve iz svoje nadležnosti, ali ako poslodavci žele zadržati kvalitetnu radnu snagu, moraće povećavati plate", rekao je Tegeltija.