Kisić kaže da je od osnivanja Instituta i dolaskom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i međunarodnih organizacija koje bi trebalo da se bave ovim poslom pronađeno tek 300 srpskih žrtava, u odnosu na 4.000 bošnjačkih. 

"To pokazuje kolika je opstrukcija. Sve ove organizacije imaju godišnji budžet od oko sedam miliona KM", rekao je Kisić na radionici "Nestali - nikad zaboravljeni", koja se danas održava u Bijeljini. 

Kisić je podsjetio da je poslije rata u Republici Srpskoj bilo 5.600 nestalih boraca i civila, a da ih je do 2008. godine pronađeno 3.600. 

"Podnosili smo inicijative za vraćanje nadležnosti procesa traženja nestalih na entitetski nivo, ali naišli smo na opstrukciju jer to nije prošlo u parlamentu BiH", rekao je Kisić. 

Predsjednik Organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Bijeljina Darko Stević rekao je novinarima da je jedino rješenje kako bi ovaj proces bio nastavljen normalnom dinamikom to da nadležnosti Instituta budu vraćene na entitetski nivo. 

Stević naglašava da su komisije Republike Srpske na ovom poslu za dvije godine uradile više nego Institut za nestala lica BiH za 10 godina. 

On je dodao da je proces traženja nestalih jedan od najvećih problema ove populacije zbog čestih opstrucija iz Sarajeva i nadležnih organa. 

"Formiranjem Instituta za nestala lica 2008. godine došlo je do stalnih optrukcija sa kojima se suočavamo i danas, a traženje nestalih je zaustavljeno gotovo u potpunosti", naveo je Stević, uz napomenu da se sa područja Semberije i Majevice još traga za 45 lica.