"Svaka zakletva koja se položi pred Narodnom skupštinom Republike Srpske kao najvišim zakonodavnim tijelom u RS, u svakom slučaju ima obavezujući karakter. Smatram potpuno opravdanim zahtjev člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, koji bi se u širem smislu mogao podvesti pod član 70. Ustava RS, koji definišući poslove i nadležnosti Narodne skupštine propisuje da NS RS može da obavlja i druge poslove vezano za svoju nadležnost", kaže Marko Aćić, generalni sekretar Narodne skupštine Republike Srpske.

Prema poslovniku Narodne skupštine, prilikom stupanja na dužnost, svečanu zakletvu polažu predsjednik i potpredsjednici Republike, narodni poslanici, predsjednik i članovi Vlade, sudije Ustavnog suda, Glavni republički tužilac i pravobranilac Republike Srpske. Primjereno bi bilo da se izmjenom poslovnika omogući srpskom članu Predsjedništva da u parlamentu Srpske položi zakletvu, smatra Mile Dmičić, profesor ustavnog prava.

"Potupno je legalno i legitimno da član Predsjedništva verifikuje i političku i izbornu volju u entitetu kao izbornoj jedinici, jer u tom entitetu su svi konstitutivni narodi i svi građani kao birači potvrdili tu svoju volju", kaže Dmičić.

Dodik je odmah po završetku izbora poručio da svoju zakletvu za funkciju srpskog člana Predsjedništva planira da položi pred poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske. To je prva stvar koju ću da uradim nakon što budu objavljeni zvanični rezultati izbora, rekao je tada Dodik.

"Prvo - sačekaću zvanične rezultate, drugo - tražiću da se sastane parlament da mogu da položim zakletvu", kaže Milorad Dodik, novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH.

Novi članovi Predsjedništva BiH polažu zakletvu u sjedištu kolektivnog šefa države u Sarajevu, u roku od 15 dana od potvrde službenih izbornih rezultata, prema poslovniku. Zaklinju se da će poštovati Ustav BiH, provoditi Dejtonski sporazum, štititi ljudska prava, i brinuti o ravnopravnosti svih naroda i građana.