Istakao je to za Glas Srpske član Ekspertske grupe za izradu terapijskih protokola i smjernica za liječenje bolničkih pacijenata sa Covid-19 infekcijom Ranko Škrbić, dodavši da moraju biti ispunjeni tehnički preduslovi da bi bilo započeto uzimanje krvne plazme od oporavljenih.

– Razgovaramo sa direktorkom Zavoda za transfuzijsku medicinu RS Gordanom Guzijan o tome i pokrenuli smo inicijativu da bude nabavljena neophodna oprema za te procedure. Drago mi je da su kolege u Srbiji već krenule s tim. O prirodi virusa još nedovoljno znamo i potrebno je o svemu voditi računa jer ne znamo koliko dugo organizam zadržava antitijela, kakva je njihova dinamika – pojasnio je Škrbić koji je i dekan banjalučkog Medicinskog fakulteta.

Srpska je formirala tim od devet eksperata iz oblasti epidemiologije, mikrobiologije, farmacije, radiologije, infektologije i drugih koji su, vodeći se smjernicama kolega iz Kine, utvrdili protokol za liječenje pacijenata pozitivnih na virus korona.

– Veoma efikasnim pokazali su se ‘hlorokin’ i ‘hidroksihlorokin’, lijekovi iz iste porodice koji su korišćeni i za liječenje malarije. Nabavljeno je dovoljno tih lijekova – rekao je Škrbić i naglasio da nadu uliva i to što je Srbija počela proizvodnju “hlorokina”, a najave da će učiniti isto dolaze i od jedne male farmaceutske kuće iz FBiH.

Osim toga, dodao je, postoje brojne naučne potvrde za dodatna dva lijeka, od kojih je jedan remdesivir koji već primjenjuju u SAD, a drugi je “favipiravir” koji se proizvodi u Japanu.

– Nastojimo da dođemo i do jednog od ova dva lijeka – istakao je Škrbić i dodao da bi do kraja sedmice trebalo da bude završen sveobuhvatniji protokol za liječenje oboljelih.

Načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) RS Antonija Verhaz, koja je takođe član ekspertske grupe, kaže da je protokol o liječenju oboljelih urađen po ugledu na Srbiju, a hlorokin i hidroksihlorokin koji se koriste u terapiji su odmah nabavljeni.

– Ti lijekovi se uglavnom koriste za liječenje pacijenata sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom, dok se kod oboljelih sa lakšom kliničkom formom koristi simptomatska terapija, uz unošenje dovoljno vitamina i tečnosti – rekla je Verhazova. Dodala je da će protokoli o liječenju oboljelih sigurno biti mijenjani i dorađivani u budućnosti.

– Za sada imamo povoljno iskustvo i nemamo nusefekat – rekla je Verhazova.  Istakla je da bi epidemija trebalo da se zaustavi kada prokuženost populacije bude veća od 70 odsto, ali da se još sa sigurnošću ne može reći kada će se to dogoditi, zbog čega je uvijek potrebno imati rezervni plan i dovoljne količine lijekova.

Govoreći o terapiji krvnom plazmom oporavljenih, koja se pokazala uspješnom kod brojnih pacijenata u Kini, a klinička ispitivanja su u toku u Evropi, Verhazova je kazala da se može očekivati da će i kod nas biti primjenjivan taj način liječenja kada počne praktikovanje te procedure u regionu.

Specijalista kliničke farmacije u kliničkoj apoteci UKC Tijana Kovačević kaže  da je u borbi sa nepoznatim virusom sreća u nesreći to što je Srpsku pandemija zahvatila nakon evropskih zemalja, te da se u donošenju smjernica za liječenje vode iskustvima kolega.

– Farmacija je zasnovana na dokazima, a ovdje nam je veliki problem to što nemamo dokaza, ili ih je veoma malo, te se oslanjamo na iskustva. Cilj je bio da utvrdimo protokol liječenja jedinstven za sve pacijente u Srpskoj. Ne postoji jedan konkretan lijek koji pomaže u ovoj situaciji – rekla je Kovačevićeva apelujući na građane da, uprkos tome što je protokol za liječenje javno dostupan, ne uzimaju lijekove bez nadzora ljekara.