Riječ je o 20-om izvještaju koji Srpska, kao potpisnica svih aneksa Dejtonskog sporazuma, podnosi Savjetu bezbjednosti UN na svakih šest mjeseci, već deset godina. 

"Ovaj put, upućeni materijal se sastoji iz dva dijela. Prvi je 20-i izvještaj Srpske Savjetu bezbjednosti, u kome se pruža osvrt na izbore u BiH i pitanja u proteklom periodu. Drugi i naročito pažnje vrijedan dio je specijalni izvještaj Savjetu bezbjednosti pod nazivom - Subverzija dejtonskog sistema", saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose s javnošću. 

U prvom dijelu dvadesetog izvještaja govori se o rezultatima proteklih opštih izbora u BiH, osmih od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, uz napomenu da su glasači u Srpskoj dali sadašnjoj vladajućoj koaliciji nepogrešiv mandat da formira Vladu na osnovu stavova i ciljeva na kojima se kandidovala, uključujući punu primjenu Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma - Ustava BiH. 

"Ubjedljiva pobjeda koalicije, uz to, mora biti shvaćena kao suprotstavljanje pokušajima stranog uplitanja u izbore u BiH. Izbor Šefika Džaferovića na funkciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH veoma je uznemirio Srbe, te predstavlja izrugivanje vladavini prava i pomirenju, pošto je dokazano povezan sa ratnim zločinima odreda "El mudžahid"", navodi se u izvještaju. 

U ovom dokumentu se ističe da je izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH - rezultat za žaljenje, te da to pokazuje zašto je esencijalno da svakom konstitutivnom narodu, uključujući Hrvate, bude omogućeno da biraju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH. 

"Reforme su neophodne i radi izvršenja odluke Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u predmetu "Sejdić-Finci"", ističe se u izvještaju. 

U drugom dijelu izvještaja naglašena je spremnost Srpske da sa svim akterima u BiH radi u cilju bolje budućnosti u pogledu pitanja koja su bitna za sve narode poput evropskih integracija, vraćanja demokratskih izbora u Mostar, reforme pravosuđa, pravične i istovjetne istrage i procesuiranja ratnih zločina i borbe protiv terorizma. 

U izvještaju se izražava želja Vlade Srpske da gradi tješnje odnose sa svim zainteresovanim stranama u međunarodnoj zajednici, kao i da Srpska posebno očekuje da sa novim američkim ambasadorom radi na izgradnji snažnijih odnosa sa SAD na osnovu uzajamnog poštovanja Dejtonskog sporazuma i međunarodnog prava. 

Specijalni izvještaj - Subverzija dejtonskog sistema iscrpno se bavi međunarodnim ugovorom mudro definisanom dejtonskom strukturom BiH, upornim napadima koje je pretrpjela od nastanka i pravnom i političkom potrebom da se sprovede u cijelosti. 

"Pošto su glasači u srpskoj Vladi gromko dali još jedan mandat za puno sprovođenje Dejtonskog sporazuma, uključujući Ustav BiH, sada je pravo vrijeme da se ovim pitanjima pozabavimo pažljivije", navodi se u ovom dokumentu. 

U prvom dijelu specijalnog izvještaja govori se o prirodi političke i pravne strukture Dejtonskog sporazuma, te objašnjava kako je ova struktura pažljivo zamišljena tako da odrazi stvarnost u BiH i sve što je nužno za održiv mir. 

"Kroz Ustav BiH, Dejtonski sporazum dao je konsocijativan model vlasti u kom tri konstitutivna naroda dijele vlast. Ustav BiH, koji uvodi različite mehanizme zaštite dva entiteta i tri konstitutivna naroda u BiH, rezultat je delikatnog kompromisa koji je bio neophodan da bi se obezbijedila stabilnost i demokratska vlast", navodi se u tom dokumentu. 

Drugi dio specijalnog izvještaja govori o sistemskom nepoštovanju dejtonske strukture, gdje SDA i druge bošnjačke stranke odbijaju da poštuju dejtonsku strukturu BiH i nastoje da pomoću nezakonitih postupaka međunarodnog visokog predstavnika postepeno, ali sigurno, transformišu BiH u centralizovanu, unitarnu državu. 

"Protivpravna centralizacija vlasti u Sarajevu dovela je do disfunkcionalne BiH, gdje se maksimalno povećava broj spornih odluka koje je potrebno donijeti na nivou BiH", navode se u izvještaju. 

U trećem dijelu specijalnog izvještaja se detaljno pojašnjava kako je visoki predstavnik centralizovao BiH fiktivnim "bonskim ovlašćenjima", te da ne postoji pravni odnos za diktatorska ovlašćenja kojima je on oktroisao na stotine zakona i ustavnih amandmana i izrekao nekoliko stotina vansudskih kazni. 

U prilozima ovog izvještaja se, između ostalog, navodi da je visoki predstavnik svojim odlukama proglasio 111 ustavnih amandmana. Tu je i lista od 249 vansudskih kazni koje je nametnuo OHR (gdje se neke odnose na više lica), te lista sa 98 imenovanja izvršenih odlukom visokog predstavnika. 

"Vansudske kazne, koje su visokom predstavniku bile bitno sredstvo prisile nad zvaničnicima, predstavljaju flagrantnu povredu međunarodnih konvencija u sferi ljudskih prava. Pomoću diktatorskih ovlašćenja, visoki predstavnik sistematično je centralizovao moć u Sarajevu, suprotno Ustavu BiH", navodi se u dokumentu. 

Uz to, ističe se, dominacijom u Ustavnom sudu BiH i drugim sudovima u BiH, visoki predstavnik spriječio je svako dovođenje u pitanje zakonitost njegovih postupaka. 

"Kada je šteta po dejtonsku strukturu već učinjena, isti oni ustavni mehanizmi zaštite koji je trebalo da blokiraju centralizaciju BiH sada Bošnjacima omogućavaju da blokiraju vraćanje dejtonske strukture", navodi se u ovom dokumentu. 

U četvrtom dijelu se navodi da neke države godinama nakon što je visoki predstavnik izgubio političku moć da vlada putem odluka i dalje pokušavaju da se upliću u unutrašnja pitanja BiH, čak i izbore. 

"Na primjer, SAD su dale više od 100 miliona dolara medijima bez transparentnosti u BiH, a ova sredstva i sama američka vlada priznaje da su namijenjena uticanju na lokalnu politiku i izbore", navodi se u ovom dokumentu. 

U petom dijelu specijalnog izvještaja govori se o tome kako vlast na nivou BiH ima loše rezultate i upušta se u nezakonite radnje, te da u novim agencijama na nivou BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik, vlada rastrošnost, zloupotreba i neefikasnost. 

"Tužilaštvo BiH, čedo visokog predstavnika, služi kao političko oružje protiv protivnika SDA i štiti političare iz njenih redova od istraga za ratne zločine. U međuvremenu, institucije pravosuđa visokog predstavnika na nivou BiH, diskriminiše srpske žrtve ratnih zločina prema ustaljenom obrascu. Agencija za statistiku BiH, pod prijetnjom tužbe, usvojila je jedinstveni program obrade podataka iz popisa stanovništva, koji favorizuje Bošnjake, suprotno zakonu o popisu stanovništva", navodi se u ovom izvještaju. 

U šestom dijelu specijalnog izvještaja su argumenti u prilog neophodnosti reforme Ustavnog suda BiH i institucija pravosuđa na nivou BiH, a navodi se i da je prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu nespojivo sa suverenitetom BiH i demokratijom. 

"Sud pati od velikog deficita legitimiteta zbog stranih sudija i svoje političke prirode. Svi srpski i hrvatski lideri u BiH podržavaju ukidanje funkcije stranih sudija u Ustavnom sudu, ali SDA blokira nužnu reformu. Potrebno je reformisati i institucije pravosuđa na nivou BiH, kao što je Sud BiH, što su potvrdili i stručnjaci EU", navodi se u ovom dijelu izvještaja. 

Sedmi dio specijalnog izvještaja pokazuje da centralizacija i dominacija SDA podriva bezbjednost i stabilnost BiH, te da su politike i postupci ove stranke tokom i nakon rata učinile BiH utočištem za džihadiste. 

"Uz to, lideri SDA i drugih bošnjačkih stranaka prijete nasiljem kao odgovor na politička neslaganja. SDA često napada sam legitimitet Srpske, kao što je činila kada je pokušala da spriječi obilježavanje dana njenog nastanka. Ta stranka opstruiše i izvršenje ključnih odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava koje se tiču izbora. Štaviše, provokativnim potezom i flagrantnim kršenjem Ustava, predsjednik SDA Bakir Izetbegović pokušao je da jednostrano obnovi tužbu BiH protiv Srbije", navodi se u ovom izvještaju. 

U osmom dijelu specijalnog izvještaja je objašnjeno zašto Srpska ima pravo da iznese svoj stav o pitanju članstva u NATO-u i, potencijalno, održi referendum o toj temi, dok se u devetom dijelu navodi da se Srpska zalaže za sprovođenje Dejtonskog sporazuma legitimnim političkim i pravnim sredstvima. 

"Srpska nema planove za otcjepljenje, ali insistira na punoj primjeni dejtonske političke strukture. Zvaničnici EU često naglašavaju da decentralizovana struktura BiH ne predstavlja prepreku za članstvo u EU. Srpska će nastaviti da se zalaže za neophodne reforme kroz politički dijalog, ali ima pravo da ispravi materijalne povrede Dejtonskog sporazuma", napominje se u ovom izvještaju. 

U saopštenju se navodi da Dejtonski ustav definiše strukturu održivog političkog sistema u državnom uređenju sa tri kohezivna i distinktivna naroda, te da su napadi na tu strukturu, nažalost, rezultovali endemskom disfunkcionalnošću, čestim političkim krizama i dominacijom jedne etničke grupe. 

"Vlada Srpske je opredijeljena za uspjeh BiH, uz punu i vjernu primjenu Dejtonskog ustava", navodi se u saopštenju.