Pašalić je, govoreći o odluci Ustavnog suda BiH u vezi sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske kojom je Srpskoj osporeno pravo svojine nad državnim poljoprivrednim zemljištem, Pašalić je za ATV istakao da je to politička odluka koja je koordinisana u Sarajevu.

"Nama u Srpskoj je žao što se to dogodilo. Bila je potpuno nepotrebna i apelacija i odluka Ustavnog suda BiH", dodao je Pašalić.

Pašalić je pojasnio da je članom 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, prvi put u zakonodavstvu Srpske precizirano da je državno poljoprivredno zemljište svojina Republike Srpske.

"Zakon o tranziciji društvene u državnu imovinu, pa samim tim i društvenog poljoprivrednog zemljišta u državno usvojen je 1993. godine. To se uglavnom odnosilo na zemljište bivših poljoprivrednih kombinata i zadruga. Zakon o poljoprivrednom zemljištu usvojen je 1997. godine, ali u njemu nije navedeno da je državno poljoprivredno zemljište svojina Srpske. Nova prilika da to bude definisano na taj način propuštena je 2004. i 2006. godine", rekao je Pašalić.

Prema njegovim riječima, to je proizvelo brojne probleme jer Srpska ne može da to zemljište stavi na raspolaganje poljoprivrednim proizvođačima ukoliko se pojavi spor.

"Zakonom o privatizaciji je definisano da se prilikom privatizacije nekadašnjih poljoprivrednih kombinata ne može privatizovati i poljoprivredno zemljište, ali u mnogim slučajevima se to dogodilo. Kada je Srpska pokušavala da ospori takve odluke i putem suda tražila da joj to zemljište bude vraćeno presude su gotovo uvijek bile protiv interesa Republike Srpske sa jednim obrazloženjem - da nema zakona u kojem piše da je Srpska titular državnog poljoprivrednog zemljišta", kaže Pašalić.

Zbog toga su, kako je dodao, ispaštali i poljoprivredni proizvođači i republički budžet u koji se uplaćuju naknade na osnovu koncesije i zakupa zemljišta.

"To je bio više nego dovoljan razlog da Vlada uputi Zakon o poljoprivrednom zemljištu u parlamentarnu proceduru. To nismo uradili zbog hira, nego želimo da upišemo državno poljprivredno zemljište kao svojinu Srpske jer kako možemo da planiramo poljoprivredne politike ako ne raspolažemo osnovnim resursom, a to je poljoprivredno zemljište", naglasio je Pašalić.

On je pojasnio da samo u 25 lokalnih zajednica, koje raspolažu najkvalitetnijim poljoprivrednim zemljištem, postoji 85.000 hekatra zemljišta za koje se u javnim evidencijama još vodi da ga koriste subjekti koji ne postoje već 30 godina.

"Morali smo da riješimo ovu kapitalnu stvar i državno poljoprivredno zemljište upišemo kao svojinu Republike Srpske, te ga stavimo na raspolaganje poljoprivrednim proizvođačima", kaže Pašalić.

Prema njegovim riječima, status državnog poljoprivrednog zemljišta je na isti način regulisano i u Federaciji BiH /FBiH/ u čijem je zakonodavstvu definisano kao svojina FBiH.

"Ako je ovo problem u Srpskoj, a u FBiH nije, jasno je da je apelacija koja je podnesena Ustavnom sudu BiH čisto političko pitanje", rekao je Pašalić.

On je podsjetio da je Ustavni sud BiH ranije potvrdio presude sudova u Srpskoj da je državno poljoprivredno zemljište koje je u Prnjavoru izuzeto zbog izgradnje auto-puta Banjaluka-Doboj svojina Republike Srpske.

"To se dešavalo 2017. i 2018. godine i to je još jedan argument koji ovu situaciju čini tragikomičnom", ocijenio je Pašalić.

On je naglasio da je ovo pokušaj da se na sto vrati priča o uspostavljanju ministarstva poljoprivrede na nivou BiH, ali i poručio da Srpska neće dozvoliti da se to dogodi.

"Nemoguće je te stvari rješavati na ovakav način jer se u Ustavu BiH nigdje ne pominje pitanje svojine, a posebno ne nad poljoprivrednim zemljištem. Jasno je rečeno da se sve ono što nije regulisano Ustavom BiH reguliše ustavima entiteta. Ne može se govoriti da je poljoprivreda nadležnost BiH kada to nije", istakao je Pašalić.

On je poručio onima koji su potpisali ugovore o koncesiji ili zakupu poljoprivrednog zemljišta da se nastave ponašati u skladu sa ugovorom, redovno plaćaju naknade i koriste ga kao i do sada.

"Nema razloga za zabrinutost naših poljoprivrednih proizvođača. Ovaj scenario je nesprovodiv i naša poljoprivredna proizvodnja je sigurna. Radi se o stotinama miliona KM vrijednom državnom poljoprivrednom zemljištu i zbog toga se borimo da sačuvamo taj resurs i stavimo ga u funkciju proizvodnje i razvoja poljoprivrede. Mi to zemljište nastavljamo knjižiti kao svojinu Srpske u skladu sa zakonom, a i sudovi se ponašaju u skladu sa našom zakonskom regulativom", kaže Pašalić.

Govoreći o predstojećoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koja će razmotriti situaciju nastalu nakon odluke Ustavnog suda BiH, Pašalić je naveo da na osnovu atmosfere sa sastanka kod predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović očekuje da će i na zasjedanju parlamenta biti zauzet jedinstven stav.

"Nadam se da se neće naći neko ko će pokušati da na ovako važnom pitanju prikuplja političke poene. Ovo je prekretnica. Kako ćemo reagovati ukoliko sutra bude postavljeno pitanje svojine šumskog i vodnog zemljišta koje zajedno sa državnim poljoprivrednim zemljištem čini više od 60 odsto teritorije Republike Srpske? Šta je onda sa Dejtonskim sporazumom i omjerom teritorije između entiteta od 51:49 odsto? Otvoreno je mnogo važnih pitanja za budući status BiH", naglasio je Pašalić.

On je ocijenio da se stalno postavlja samo pitanje svojine i teritorijalnog integriteta Srpske.

"To je nekad radio visoki predstavnik, a sada to radi Ustavni sud BiH. Ovo je situacija u kojoj ne možemo da popustimo, jer ako sada to učinimo, pitanje je gdje će biti završeni ataci koji mogu biti nastavljeni", rekao je Pašalić.