Klokić je istakao da ova konferencija pokazuje opredjeljenje Vlade da jača saradnju sa EU i Savjetom Evrope, te da na konferenciji učestvuje veliki broj panelista, prvenstveno mladih ljudi iz političkog života Republike Srpske, BiH i zemalja regiona. 

"Cilj je da učesnici daju svoje viđenje kada je riječ o političkoj situaciji zemalja u regionu, kao i o viđenju na koji način regionalna saradnja može da bude unaprijeđena", rekao je Klokić. 

Prema njegovim riječima, regionalna saradnja treba da doprinese stabilnosti čitavog regiona i samim tim da omogući bolji život i građana, kao i ekonomski rast čitavog ovog prostora. 

Govoreći o putu BiH ka EU, Klokić je podsjetio da je BiH 2016. godine dobila upitik Evropske komisije na koji su dostavljeni odgovori, da bi prije nekoliko dana dobili dodatna pitanja, na čijim odgovorima institucije Republike Srpske već rade. 

"Nakon toga će Evropska komisija dati svoje mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo, odnosno ocijeniti spremnost BiH po pitanju kandidatskog statusa. Ne bih govorio o godini kada će BiH biti članica EU, jer je to nezahvalno govoriti kad je BiH u pitanju. Primjer za to je i sam upitnik Evropske komisije, na koji smo trebali da odgovorimo u roku od šest mjeseci, a trebalo nam je godinu i četiri mjeseca", objasnio je Klokić. 

Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark istakao je da je današnja konferencija druga u nizu koju organizuje Kancelarija specijalnog predstvanika EU u Sarajevu, čiji je cilj da na jednom mjestom okupi političare mlađe generacije i uticajnije pojedince koji mogu formirati javno mnjenje i određene politike. 

"Fokus rada je na regionalnoj saradnji, jer je ona jedna od šest vodećih inicijativa iz strategije Evropske komisije za zemlje zapadnog Balkana, koja je objavljena krajem februara", naglasio je Vigemark. 

On je dodao da u okviru ovih konferencija EU pokušava da postakne debatu o značajnim pitanjima, a danas bi trebalo da bude riječi o načinima kako unaprijediti regionalnu saradnju, potencirati ono što je u regionu zajedničko, a ne ono što dijele zemlje zapadnog Balkana. 

"EU smatra da u smislu protoka ljudi i robe ima dobar model koji može ponuditi, od kojeg svi mogu imati koristi, sve zemlje u ovom regionu, koji može doprinijeti pomirenju i tome da prošlost ne bude prepreka u okretanju budućnosti", poručio je Vigemark. 

Kad je riječ o evropskim integracijama, Vigemark je naglasio da je Evropska komisija tražila od vlasti u BiH da što prije odgovore na set od dodatnih 650 pitanja. 

"Nadamo se da bi ti odgovori mogli doći do kraja ove godine. Na osnovu tih odgovora i drugih izvora informacija Evropska komisija će raditi procjene stanja u različitim oblastima, kakve su pravosuđe, vladavina prava, sloboda medija i druge", naveo je Vigemark. 

On je dodao da će to pitanje biti jako detaljan dokument o stanju u svim relevantnim oblastima u zemlji u kontekstu propisa i standarda EU. 

Vigemark je istakao da dinamika u ovom pitanju zavisi od BiH, zbog čega predstavnici EU pokušavaju da angažuju i mlade političke lidere da budu aktivniji zagovarači po ovom pitanju, da se aktivira što više ljudi koji imaju pravo poznavanje ove tematike, a ne samo da deklarativno pružaju šansu EU.