Istočno Sarajevo neće nikada biti u sastavu federalnog Sarajeva. Šest opština Grada neće biti dio ni jedne regije koju su zamislili u SDA, u svojoj deklaraciju, poruke su sa entiteske granice.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva poručuje da je upravo deklaracija samo potvrda da je srpski narod napravio pravu stvar 1992.godine i izgradio sebi slobodu koja se zove Republika Srpska.
"Šaljemo poruku Bakiru Izetbegoviću i SDA da ovakve deklaracije i ovakvi programski ciljevi nisu prošli toj stranci 1990. i 1991. i neće proći ni 2019. godine. Nama nije jasno, da i poslije 20 i nešto godina od završetka rata, da postoje ljudi i političke partije koji kroz svoje programe planiraju ovakve stvari. Posebno je uznemirujuće za stanovništvo Srpskog Sarajeva", rekao je Nenad Vuković, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.
Pokušao je lider SDA Bakir Izetbegović, prije pet godina da briše entitesku liniju. Tadašnje gradsko rukovodstvo predvođeno SDS-om pristalo je da u okviru obilježavanja sarajevskog atentata bude domaćin biciklistima. Ne gledajući suštinu, SDS-ovci su, naivno, otvorili vrata organizatorima Tur de Franc-a, ali i bošnjačkim željama. Baš tada je Izetbegović, kao bošnjački član Predsjedništva, iz Istočnog Sarajeva poslao poruke koje se danas mogu naći u usvojenoj deklaraciji. A, to je da želi da Sarajevo prisvoji sve prijeratne opštine u jednu regiju.
“Bicikli će simbolično da pređu liniju koja je dijelila Sarajevo prije 20 godina, u to vrijeme je bilo nezamislivo proći tim putem, biće to simbolički prelazak koji simbolizuje ujedinjenje grada“, kaže Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
Da se u Sarajevu žele poigrati sa identitetom i da pokušavaju prisvajati sve ono što je srpsko svjesna je i akademska zajednica u Republici Srpskoj. Nametanje bosanskog jezika kao identiteta jednog naroda za srpske lingviste je neprihvatljivo.
“Da bi bosanski jezik, bosanski identitet, vidim u deklaraciji postoji bosansko-hercegovački, ta komponenta se zanemaruje stalno u sastavu BiH i da bi taj identitet bio formiran, i da bi smo svi mi to prihvatili i pristali, moramo prvo da pristanemo na oblikovanje u jeziku. Tu se kreće od istorijskih spomenika i apsurdno je pominjati i svojatati od strane Bošnjaka, prve pisane spomenike na narodnom jeziku, kao što je Povelja Kulina Bana iz 1189. godine, niti je tad bilo pomena o bošnjacima“, kaže prof. dr Milanka Babić, ligvista.
Već godinama je na udaru ćirilica. Bošnjaci pokušava nametnutu bosanski jezik, a od nedavno su se okomili i na Povelju Kulina Bana.
