Golićeva je u intervjuu za Srnu navela da su među najvećim problemima i pitanja prekograničnih uticaja na životnu sredinu, prvenstveno misleći na gorući problem izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, koje Hrvatska namjerava graditi na samoj granici sa BiH, na području Trgovske gore, te problem plutajućeg otpada na rijekama Drina i Vrbas.

“Јedan od osnovnih izazova s kojima se susrećemo u nastojanjima da omogućimo građanima čist vazduh je nizak životni standard naših građana. To se posebno vidi u periodu sezone grijanja, kad se u individualnim ložištima najviše koristi lako dostupni i jeftini ugalj ili druga nekvalitetna goriva”, naglasila je Golićeva.

Drugi problem, tvrdi ona, jeste starost automobila na ulicama, te činjenica da većina građana sebi ne može priuštiti vozila ekološke klase šest i sedam, ili još manje njih hibridna vozila.

“Međutim, rješenja postoje. Multisektorskim pristupom treba se uhvatiti u koštac sa ovim problemima. Dio rješenja se nalazi u gasifikaciji i korištenju obnovljivih izvora energije, dio u povećanju mjera energetske efikasnosti, što u oba slučaja dovodi do većeg angažovanja domaćih privrednih kapaciteta, povećanja BDP-a, a samim tim i životnog standarda građana”, napomenula je resorni ministar.

Prema njenim riječima, poseban izazov je osigurati održiv balans između privrednog razvoja, koji je prijeko potreban kako bi se zaustavio odlazak mladih iz zemlje i zaštite životne sredine.

“Svaki pokušaj uvođenja naknada za određena zagađenja izaziva buru negodovanja u javnosti jer se to karakteriše kao namet, a ne kao obaveza, odnosno da je po principu "zagađivač plaća" svaki pojedinac odgovoran za štetu koju nanese životnoj sredini”, rekla je Golićeva.

Nažalost, dodala je ona, u najširoj javnosti još je niska svijest o potrebi ulaganja i finansiranja aktivnosti na očuvanju životne sredine kao resursa za zdrav i kvalitetan život.

Kad je riječ o gradnji mini hidroelektrana, Golićeva je navela da je Narodna skupština na posljednjem zasjedanju usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka, što smatra velikim napretkom.

“U jednom periodu, neposredno nakon rata, pa sve do 2005. godine, koncesije na izgradnju malih hidroelektrana su se davale bez razvijenih i utvrđenih kriterija, čime su stvorene velike obaveze i raskidanje tih koncesionih ugovora donijele bi nesagledive finansijske posljedice. Smatram da interresorna saradnja kada je u pitanju dodjela koncesija mora biti daleko snažnija i da se uvažavaju mišljenja svih relevantnih učesnika u tom procesu”, objasnila je Golićeva.

Govoreći o problemu Trgovske gore, Golićeva je navela da su sve institucije, ne samo Ministarstvo, izuzetno posvećeni preventivnom djelovanju i sprečavanju izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.

Kad je riječ o aktivnostima koje Ministarstvo trenutno sprovodi u oblasti zaštite životne sredine, Golićeva je podsjetila da je u toku realizacija Projekta energetske efikasnosti u javnim objektima u Republici Srpskoj i BiH, koji se finansira iz kreditnih sredstava Svjetske banke, ali i iz donatorskih sredstava.

Golićeva je navela da je Švedska putem Švedske razvojne agencije SIDA donirala 13,4 miliona dolara za projekat "Zeleni ekonomski razvoj" za BiH, te da su tu i sredstva iz projekta "Povećanje ulaganja u javne objekte sa niskom emisijom ugljenika", koji finansira Zeleni klimatski fond sa 17,3 miliona dolara, od čega je 50 odsto za Republiku Srspku, a koji mobiliše dodatnih 105 miliona dolara ulaganja u energetsku efikasnost u BiH.

“Kroz oba projekta će do kraja 2026. godine više od 600 objekata javne namjene u BiH proći proces energetske obnove, čime se, uz poboljšane uslove i komfor krajnjih korisnika objekata i uštede u javnom budžetu, smanjuje potrošnja energije i emisija ugljen-dioksida, što doprinosi smanjenju globalnih klimatskih promjena, zaštiti životne sredine i održivom ekonomskom razvoju”, navela je Golićeva.

Osim pomenutih sredstava, Golićeva je dodala da je Ministarstvo obezbijedilo 10 miliona evra grant sredstava za Republiku Srpsku od Njemačke razvojne banke, što će omogućiti sanaciju dodatnih 30 do 40 javnih objekata.

Golićeva je navela da se konstantno radi na usklađivanju domaćih propisa sa evropskim zakonodavstvom, te da je toku izrada Programa integrisanja za BiH, što će dati nove smjernice za prioritete u pogledu preuzimanja propisa iz Poglavlja 27 u naredne četiri godine.

“Vrlo posvećeno se radi na zaštiti prirode, na uspostavljanju novih i očuvanju već uspostavljenih zaštićenih područja. U ovom trenutku se vode aktivnosti na proglašenju zaštićenog područja – kanjon rijeke Prače, a u toku je izrada stručnih osnova za još neka područja, čime se konstantno povećava površina pod zaštitom”, istakla je Golićeva.

Golićeva je rekla da je u toku izrada Strategije zaštite životne sredine Republike Srpske i BiH sa akcionim planom /ESAP/, čime se dugoročno određuju i usmjeravaju ciljevi upravljanja životnom sredinom na načelima održivog razvoja, a u skladu sa ukupnim privrednim, društvenim, socijalnim i kulturnim razvojem na području Republike Srpske i BiH.

“Realizacijom projektnih aktivnosti institucije u Republici Srpskoj će imati na raspolaganju strategiju i akcioni plan sa ambicioznim strateškim i tematskim ciljevima, sa jasno definisanim, dogovorenim i usvojenim mjerama za narednih 10 godina”, pojasnila je Golićeva.

Ona je dodala da je ovaj dokument usmjeren na jačanje okvira za kreiranje politika u ovoj oblasti.

“Riječ je o veoma kompleksnom i sveobuhvatnom dokumentu o čemu govori činjenica da će ovaj dokument obuhvatiti sedam EU oblasti politike životne sredine i to voda, otpad, biološka raznolikost i očuvanje prirode, kvalitet vazduha, klimatske promjene i energetika, hemijska bezbjednost i buka, upravljanje resursima i upravljanje životnom sredinom”, navela je Golićeva.

Golićeva je naglasila da je za uspješnu realizaciju ESAP-a, na bazi kvalitetne analize stanja, potrebno utvrditi jasne ciljeve i preporuke u realnim vremenskim intervalima na kojima će biti zasnovan akcioni plan kojim se i ostvaruje realizacija Strategije.

Potrebno je, tvrdi Golićeva, konstantno raditi na jačanju kapaciteta domaćih institucija, organizacija i mreža iz oblasti životne sredine.

“Neophodno je da se u javnosti stvori razumijevanje da je sektor zaštite životne sredine izvanredan razvojni resurs i da može da doprinese ekonomskom razvoju, ali i svijest da će pitanja ekologije biti sve češće preduslov za pronalazak sredstava na međunarodnom finansijskom tržištu i od međunarodnih donatora”, rekla je Golićeva.

Prema njenim riječima, predstoji ogroman posao na stvaranju visoko razvijene svijesti o važnosti zaštite životne sredine u najširoj javnosti, ali i među privrednicima i potencijalnim zagađivačima, kao i jačanje interresorne koordinacije na svim nivoima.

Golićeva je navela da se ovaj projekat finansira donatorskim sredstvima Kraljevine Švedske, dok strategije rade međunarodni eksperti iz Štokholmskog instituta za životnu sredinu.