Ovo poručuje generalni direktor UKC RS, prof. dr Vlado Đajić, koji naglašava da je, sve što je ova zdravstvena ustanova postigla u smislu reogranizacije i zbrinjavanja pacijenata uspjela zahvaljujući podršci rukovodstva Republike Srpske.

"Mi smo referentna i najveća ustanova pa je, shodno tome, na nama i najveći pritisak, odnosno priliv pacijenata. Osim toga, UKC RS zbrinjava oboljele od kovida i iz drugih područja RS, koji nam se upućuju kada njihovi centri smatraju da ne mogu adekvatno odgovoriti ili pružiti adekvatno zbrinjavanje. Samim tim, i obim posla koji obavljaju naši medicinski profesionalci je izuzetno velik, a epidemija dugo traje, tako da se pritisak konstantno povećava", naglašava Đajić za Srpskainfo.

U kojoj je fazi borba protiv korone u UKC RS?

Lavovska borba protiv novog korona virusa u UKC RS još traje, a ustanova na čijem sam čelu imala je vrlo težak zadatak u prethodnih osam mjeseci. Ali, zahvaljući podršci rukovodstva RS, resornog ministarstva i dobroj saradnji s gradskom vlašću, kao i našim dobrim organizacionim sposobnostima, uspjeli smo da odgovorimo izazovima koji su postavljeni pred nas. Svaka odluka koja je donesena razmatrala se iz svih uglova i dobar odgovor na korona virus odraz je stabilnog sistema RS.

Šta je prethodilo tome?

Potpuno smo se morali reorganizovati, te osposobiti dodatne kapacitete, što je zahtijevalo izuzetne organizacione sposobnosti mojih kolega i mene lično. Počeli smo pripreme još krajem januara, kada u Evropi i na našim prostorima nije bilo potvrđenih slučajeva korona virusa.

Šta je urađeno u pogledu reorganizacije?

U krugu UKC RS, na lokaciji Paprikovac, uvedena je trijaža pacijenata prije ulasku u bolnicu, zbog opasnosti od širenja virusa kako među samim pacijentima, tako i među medicinskim radnicima. Kliniku za infektivne bolesti pretvorili smo u Kovid bolnicu, gdje se liječe teške kliničke forme bolesti i kritično oboljeli od kovida 19. U prostoru ove klinike takođe smo osposobili operacionu salu za akutno hirurško zbrinjavanje pacijenata s koronom, a u njoj se obavljaju i porodi trudnica pozitivnih na ovaj virus carskim rezom. Kompletno medicinsko osoblje pojačalo je svoja dežurstva i angažovanost osoblja, kako bi adekvatno odgovorili na pojačani priliv pacijenata.

U pogon je stavljena i lokacija u centru.

Lokacija u centru, Hirurgija i stara Klinika za plućne bolesti, u prvom talasu opremljena je sa 400 kreveta, kao i sa dvije operacione sale. Na ovoj lokaciji uglavnom su bili smješteni lakši i srednje teški bolesnici. Tokom ljeta smo se spremali za jesen i zimu, jer smo pratili kretanja u svijetu i trudili se da budemo dva koraka ispred korona virusa.

Onda je uslijedilo pogoršanje epidemiološke situacije…

Jeste, pa smo procijenili da je momenat da, kao što smo planirali, fizički podijelimo Centralni medicinski blok na dva dijela, te da u sjevernom dijelu zgrade smjestimo oboljele od kovida. Prijemna ambulanta za suspektne i pozitivne osobe na korona virus 29. oktobra je sa Klinike za infektivne bolesti preseljena u Sjeverno krilo, nekadašnji Urgentni centar, dok ovaj centar hitne medicinske nekovid slučajeve prima u Južnom krilu, zgrada Poliklinike.

Kakve efekte je dala reorganizacija?

Sve ono što se dogodilio poslije, a to je pojačan priliv pacijenata, pokazalo je da je svaka odluka koju smo donijeli bila ispravna i da je, zahvaljujući našem brzom reagovanju, svaki pacijent dobio pravovremenu zdravstvenu zaštitu.

Dokle se stiglo s adaptacijom lokacije u centru grada?

U dio koji je adaptiran već smo preselili Kliniku za onkologiju, Odjeljenje hematologije i dio Klinike za plućne bolesti, gdje se liječe nekovid pacijenti. Cijena sanacije jednog kvadratnog metra na lokaciji u centru grada, stara zgrada Hirurgije, iznosi oko 236,65 KM, što je ispod svake tržišne cijene. Kako bi objekat ispunjavao adekvatne uslove za boravak kovid pacijenata neophodna je sanacija krova, zamjena stolarije, dotrajalih instalacija, podnih i plafonskih obloga.

Do kada bi radovi trebalo da budu završeni?

Oni se obavljaju pod stručnim nadzorom tima Republičke direkcije za obnovu i izgradnju RS, a njihov završetak očekujemo uskoro. Sa funkcionalne strane, osnovni nedostatak ovog objekta bio je manjak sanitarnih čvorova, wc kabina i tuševa, a sanacijom će ovaj problem biti riješen. Do sada su na svakoj etaži postojala četiri toaleta i dva tuša, a nakon adaptacije na svakoj etaži biće 12 toaleta i 10 tuševa.

Kako medicinari izdržavaju borbu protiv korone, koja traje preko osam mjeseci?

Medicinski radnici su heroji današnjice i koristim ovu priliku da im se zahvalim na trudu i zalaganju i, na kraju krajeva, odricanju. Naše porodice su trpjele zbog našeg posla i koliko god se kao profesionalac naviknete na sve što ovaj posao sobom nosi, uvijek vas, kao čovjeka koji daje od sebe više nego što može, vrijeđaju komentari pojedinaca kako ovaj virus ne postoji.

Šta vas još vrijeđa?

Kada čujem da mi ne radimo svoj posao kako treba. Posao medicinskog radnika je, prije svega, humana profesija i zahtijeva da dajete sebe više nego bilo koja profesija, i u normalnim okolnostima. A možete zamisliti kakav je tempo rada u vanrednim okolnostima. Više nego ikad ponosan sam na svoje radnike i ponosan sam što nosim bijeli mantil.

Ko sve učestvuje u zbrinjavanju kovid pacijenata u UKC RS?

U tome, od početka pandemije, učestvuju mnoge specijalnosti – infektolozi, pulmolozi, internisti intenzivisti, anesteziolozi, kardiolozi, hirurzi, kao i drugi, plus naši mikrobiolozi koji rade testiranja na  korona virus. To je jedan multidisciplinaran pristup.

Šta kažu brojke o pregledanim pacijentima?

Koliki je teret na na UKC RS, na čijem sam čelu, govore upravo podaci. Za ovih osam mjeseci trajanja pandemije, koja maksimalno iscrpljuje medicinski kadar, pregledali smo više od 10.000 kovid suspektnih i kovid pozitivnih pacijenata.

A o onima koji su liječeni u UKC RS?

Primjera radi, samo u Klinici za infektivne bolesti bolnički je liječeno više od 2.000 pacijenata. To je, međutim, podatak samo za ovu kliniku, ne računajući broj pacijenata iz novoformiranih kovid odjeljenja unazad 15 dana. U jedinicima intenzivne medicine preko 340 pacijenata zahtijevalo je neki vid respiratorne podrške, koja je izuzetno skupa.

Koliki je trošak liječenja na dnevnom nivou?

Primjera radi, liječenje pacijenta koji zahtijeva respiratornu podršku UKC RS dnevno košta preko 2.000 KM.

Kakvu zdravstvenu podršku imaju najteži slučajevi kovida?

Naša Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane jedina je organizaciona jedinica na prostoru BiH koja zbrinjava najteže i kritično oboljele nehirurške pacijente. Ona se izdvaja po savremenom prostoru, najmodernijoj opremi i izuzetno stručnom kadru.

Kolika je stopa preživljavanja ovih pacijenata?

Između 40 i 50 odsto, što je više nego odličan procenat izlječenja u poređenju sa svjetskim zdravstvenim centrima. Potrošnja kiseonika na dnevnom nivou je deset puta veća nego u normalnim okolnostima. Sve navedeno govori u prilog činjenici da smo, bez lažne skromnosti, iznijeli najveći teret u borbi protiv pandemije koja je zahvatila čitav svijet i koja još traje, te da smo na taj način ispunili očekivanje naših građana.

Šta je sa pružanjem zaštite nekovid pacijentima?

Moram da naglasim da, zbog teške epidemiološke situacije, imamo dva paralelna zdravstvena sistema unutar UKC RS. Tako je oko 1.000 radnika angažovano u zbrinjavanju kovid pacijenata, a za nekovid pacijente angažovano je njih 2.000, što je dokaz da se ovdje zbrinjavaju i drugi pacijenti.

Iz UKC RS često su stizali apeli građanima da budu odgovorni…

Ono što smo često naglašavali kroz naše apele, usmjerene prema građanstvu, jeste da poštuju protivepidemiološke mjere, da nose maske i drže fizičku distancu. Između ostalog, i zbog naših pacijenata koji imaju teška hronična oboljenja i koji zbog ovako teške situacije ne mogu obavljati svoje redovne kontrole.

Koje velike projekte možete najaviti?

Nedavno je predsjednica RS Željka Cvijanović otvorila najsavremeniju angio-salu u regionu u našoj ustanovi, a što se tiče planova za budućnost, oni se odnose i na dalju edukaciju kadra i ulaganje u opremu. Ovdje moram da naglasim da su nas u prethodnom periodu posjetili i gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, ministar zdravlja Alen Šeranić, premijer Radovan Višković i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, i pružili nam punu podršku u borbi s pandemijom, ali i u svim budućim projektima.

Šta je sa izgradnjom zgrade Instituta za onkologiju?

To je u planu, a ovaj institut nam je neophodan zbog povećanog broja onkoloških oboljenja, kako bi ovi pacijenti dobili najsavremeniju zdravstvenu zaštitu na jednom mjestu. Takođe, planirana je izgradnja Klinike za psihijatriju i kompleksa garaža, čime će trajno biti riješen problem parkinga za sve pacijente i zaposlene UKC RS. U planu je i projekat rekonstrukcije zgrade u kojoj nam se svaki dan rađaju novi stanovnici – zgrade Ginekologije u kojoj se nalaze i Klinika za dječje bolesti i Klinika za dječju hirurgiju, a rekonstruisaće se i zgrada Klinike za infektivne bolesti.

Šta će donijeti unapređenje infrastrukture UKC RS?

Regulacionim planom obuhvaćena je izgradnja objekata Medicinskog fakulteta, Centra za obrazovanje i istraživanje, Fakulteta zdravstvene njege i Medicinske škole, uz podršku i dobru koordinaciju Vlade RS i Grada Banjaluka. Grad je kroz izmene regulacionog plana podržao projekte i unaprijedio infrastrukturu UKC RS. Na ovaj način, a po ugledu na svjetske zdravstvene centre, lokacija Paprikovac će biti „Medicinsko brdo“, gdje će naši pacijenti na jednom mjestu imati svu potrebnu zdravstvenu zaštitu. To će lokaciju Paprikovac, ujedno, učiniti modernim naseljem na čemu Vlada RS, u koordinaciji i dobroj saradnji s gradskom vlašću, radi bez predaha.