Prvi je bio da se ukida mjera roditelj odgojitelj po kojoj se roditeljima isplaćivala naknada ako imaju troje ili više djece i to u iznosu od 7000 kuna bruto ili 4600 kuna neto. To su mogli primati sve do 15. godine najmlađeg djeteta.

Uz to je donesena i odluka po kojoj se planira izjednačavanje naknada za opremu za novorođenčad jer se dosad za prvo dijete plaćala naknada od 1800 kuna, za drugo dijete 3600 kuna, a za treće i svako daljnje dijete 54.000 kuna. Po novom bi za svako dijete vrijedila ista naknada u iznosu od 2500 kuna.

Dolenec o naknadama za opremu beba: Jedna vrsta porodice nije vrjednija od druge

Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Tomislava Tomaševića, danas je govoreći o izjednačavanju naknada za bebe rekla da se radi o opremi za novorođenče i da to nije demografska, nego porodična mjera da se izjednače uslovi za svaku rođenu bebu.

"Najveći broj korisnika mjera koriste je za prvo ili drugo dijete. Ta mjera svakoj porodici dobro dođe. Ovdje se ne radi o uštedi, nego da se dizajnira mjera kako treba. Istim iznosom za svako dijete mislim da smo se približili drugim gradovima u Hrvatskoj", rekla je Dolenec.

"Demografska politika na gradskom nivou – treba proširiti vrtiće, da škole budu dobre, zdravstvena usluga i slično. Grad ima niz programa koji pomažu porodice, a da bismo posebno izdvajali da je jedna vrsta porodice vrjednija od druge, ne", dodala je i istakla da se velik broj ljudi kasno odlučuje na djecu, a dio ljudi se odlučuje biti bez djece, što je istakla kao demografski problem.

Korisnicima mjere roditelj odgojitelj naknada se smanjuje na 1000 kuna

Mjera roditelj odgojitelj planira se ukinuti tako da korisnici te mjere iz nje izlaze kada dijete za koje se ona koristi navrši sedam godina. Onima čije je dijete već navršilo sedam godina novčana potpora prestaće s 1. maja 2022., ali im se otvara mogućnost zaposlenja odmah po stupanju odluke na snagu.

Korisnicima kojima je dijete za koje koriste mjeru mlađe od 7 godina od 1. maja mjesečna se naknada smanjuje na 1000 kn, ali im se otvara mogućnost zaposlenja odmah po stupanju odluke na snagu te im se otvara mogućnost upisa djece u dobi od 3 do 6 godina u vrtić.

U objašnjenju gradskih vlasti navodi se da je toku provođenja mjere pao ukupan broj živorođene djece te da demografski ishod mjere namijenjen roditeljima koji imaju troje i više djece nije opravdao ulaganja, zatim kako mjera povećava nejednakosti u pristupu obrazovanju i da se važnost institucionalnog razvoja i obrazovanja u ranoj dobi kosi s učincima na odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi uključene u mjeru.

Grad: Mjesečni trošak mjere roditelja odgojitelja je 44 miliona kuna

Kao treći argument za ukidanje mjere navodi se da otežava reintegraciju žena na tržište rada jer socijalni ishod mjere zbog dugogodišnjeg izbivanja žena s tržišta rada dovodi u pitanje njihovu ekonomsku nezavisnost te ih čini podložnijima siromaštvu u starosti.

Navodi se i da su građanke i građani Zagreba do sada izdvojili 1.8 milijardi kuna te da je financijski iznos utrošen na mjeru mogao biti pravednije raspodijeljen na svu djecu Grada Zagreba. Trenutni je broj korisnika 5.808, što dovodi do mjesečnog troška od 44.1 milion kuna za mjeru.

Iz Grada računaju da će ukidanjem mjere roditelj odgojitelj samo u proračunu za 2022. godinu uštedjeti oko 320 miliona kuna. U 2023. godini izdvajanje za tu mjeru smanjuje se na 60 miliona kuna.

Baš kao što je javnost podijeljena, pa se tako mnogi pitaju zašto bi se nekome plaćalo da imaju djecu, dok se drugi žale da bez ovih mjera neće moći preživjeti, podijeljena su i mišljenja ekonomskih analitičara što se tiče isplativosti ovakvih mjera.

Ljubo Jurčić: Trebamo plaćati drugima da imaju djecu i to kroz razne mjere

Ljubo Jurčić, ekonomist i nekadašnji kandidat stranke Milana Bandića, koji je i uveo tu mjeru, pobornik je mjere roditelja odgojitelja jer navodi kako se na taj način poticalo ljude da imaju više djece.

"Svakako trebamo plaćati drugima da imaju djecu i to kroz razne mjere, a sad ću i objasniti zašto. Imate individualni i kolektivistički pristup. Individualni pristup ima Amerika, tamo je svako za sebe, oni tako nešto neće poticati, ali zato oni imaju najrazvijeniju emigracijsku politiku. Oni će uvesti zdrave, mlade, radno sposobne stanovnike. Imaju zemlju koja privlači strance da dolaze živjeti i raditi u njoj", istakao je Ljubo Jurčić u razgovoru za Index.

S druge strane, navodi kako Evropa ima kolektivistički pristup. Pritom naglašava kako je Evropa solidarnija od Amerike, a da je temelj svake države stanovništvo.

"Mjera je dala efekt jer natalitet nije pao kao u ostatku Hrvatske"

"Hrvatska ne privlači strano stanovništvo, već mora sačuvati svoje. Siromašnim zemljama kao što je Hrvatska dosta je teško u okruženju bogatih zemalja, jer ljudi odlaze iz Hrvatske, a kad odlaze, time se dugoročno slabi socijalni i ekonomski status. Morate stimulisati ljude da imaju djecu, trebamo ih poticati na to. Nama je u interesu da imate djecu, treba odrediti mjeru i način poticanja", kazao nam je Jurčić.

Ističe kako pritom treba vidjeti koliko vrijedi to ulaganje.

"Sad u gradu kažu da mjere nemaju efekta, no na te mjere ne treba gledati koliko se povećao natalitet u Zagrebu, već se treba mjeriti koliko je natalitet pao u Hrvatskoj, a koliko u Zagrebu. U Zagrebu je pao manje od prosjeka Hrvatske, tako da je mjera dala efekt jer natalitet nije pao kao u ostatku Hrvatske", rekao je Jurčić.

"Svaki čovjek prosječno tokom radnog vijeka doprinese BDP-u milion evra"

Objašnjava kako se tu ne treba računati trošak mjere, već koliki će biti povrat od ulaganja kroz godine.

"Evo, rađanjem svake nove osobe, treba računati da će ista u prosjeku raditi 40 godina, toliko je u Hrvatskoj prosjek radnog vijeka po stanovniku. I ako prosječno svaka osoba u godini dana doprinese BDP-u s 25.000 evra bruto, pa se to pomnoži s 40 godina, tu dolazimo do brojke od milion evra. To je benefit te mjere. Sad usporedite s tim koliko je po toj osobi grad dao kroz demografske mjere i onda vidite pravi benefit tih mjera", smatra Jurčić.

Tvrdi kako se ekonomska politika ne vodi smanjivanjem troškova, već izračunom koliko će na dugi rok iznositi prihodi od iste.

"Demografija se radi za 80 godina, država uvijek investira u duge rokove, a ne kao privatnici koji gledaju kako u što kraćem roku ostvariti profit. Država uvijek investira u javna dobra, a stanovništvo je javno dobro", zaključuje.

Novotny: Pogrešno je da žene postaju strojevi za rađanje u 21. vijeku 

Za razliku od njega, ekonomski analitičar Damir Novotny mišljenja je da se nikome ne treba plaćati da ima djecu, već da se trebaju stvoriti dobri uslovi za povećanje nataliteta, a to se, ističe, najbolje radi kroz stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, dovoljnog broja vrtića.

"Ovo u Gradu Zagrebu je bila populistička mjera koja nije bila jeftina. No, ako je bio motiv, a u što sumnjam, podići natalitetnu politiku, onda se to tako ne radi. Po mom uvjerenju pogrešno je da žene postaju strojevi za rađanje u 21. vijeku", govori Novotny za Index.

"To je moj kulturološki stav. Izbacujete žene iz sfere rada, marginalizirate ih, i treće, žene koje dobiju naknadu da bi rađale djecu, pa time ih izostavljate iz cjeloživotnog učenja pa su kasnije nesposobne uključiti se u tržište rada, a mi trebamo žene koje su izrazito kvalitetne zaposlenice, čak i više od muškaraca. Šteta je stoga izbaciti 5000 žena iz tržišta rada", dodaje analitičar.

"Trebamo ljudskog potencijala, ali ovako ga izbacujemo"

Što se tiče fiskalnih učinaka, državne i gradske intervencije, smatra Novotny, ne mogu podići natalitet.

"Naravno da trebamo ljudskog potencijala, ali ovako ga izbacujemo. Razvijene zemlje poput Njemačke i skandinavskih država uključuju žene u sferu rada kroz investicije, infrastrukturu kao što su vrtići. Daju se druge podrške majkama s malom djecom. U Irskoj recimo porodiljni dopust traje tri mjeseca, ali zato imaju vrtiće na svakom koraku. Pa mi bi stotine vrtića izgradili s novcem utrošenim na ove mjere", kazao nam je Novotny.

Dodaje kako u Njemačkoj roditelji imaju velike porezne olakšice, a za to vrijeme majke rade.

"One su tako korisne za društvo i za sebe i to je ključno. Isto tako za rast nataliteta važna su i kvalitetna radna mjesta, ona su ta koja stvaraju uslove za rast nataliteta, a ne izbacivanje žena s tržišta rada", naglasio je Novotny.

(Index)