Štrbac, koji je porijeklom iz tog kraja, rekao je da taj opasan otpad nikada nije bio adekvatno zaštićen, te da cio slučaj ne bi ni dospio pred komisije i sudove da nisu ugroženi i Hrvati iz obližnjeg sela Škabrnja.

"To je sitno kao neki sitan pijesak koji vjetar raznosi. Ako je bura, onda ide prema jugu, a ako je jugo onda ide na sjever i možda bi ostalo i neprimijećeno da truje zemlju i ono malo preostalih Srba, da se južno od Biljana Donjih ne nalazi hrvatsko selo Škabrnja", rekao je Štrbac.

Reagujući na vijest da je Evropska komisija 15. februara ponovo uputila predmet protiv Hrvatske Evropskom sudu pravde jer nije u potpunosti postupila u skladu sa presudom tog suda od 2. maja 2019. godine, Štbac je ocijenio da je taj slučaj i dospio pred komisije jer su ugroženi i Hrvati.

"Budući da je riječ o drugom upućivanju predmeta Sudu, to može dovesti do finansijskih sankcija za vrijeme koje je proteklo od prve presude do postizanja usklađenosti", rekao je Štrbac.

On je napomenuo da su Ravni Kotari, oblast u kojoj se ova sela nalaze, bili "mala Kalifornija" i glavni snabdijevač jadranske obale.

"Svemu tome prijeti opasnost. Ta prašina ulazi u voće, povrće i stvarno je problem veliki", istakao je on.

Štrbac je rekao da je parcelu u Biljanima Donjim na kojoj se nalazi otpad "prodao ili dao u zakup" Srbin kojeg su vjerovatno obmanuli, rekavši mu da će tu biti odlagan građevinski materijal, ali su oni tu dovozili opasan otpad, i to u velikim količinama.

"Mislim da taj nesrećnik koji im je to dao nema pojma o tome. Oni su njemu rekli da će odlagati građevinski materijal, jer je taj otpad bio predstavljen kao građevinski materijal za pravljenje podloge za cestu", rekao je Štrbac.

On je naveo da su se Hrvati iz Škabrnje, kojima je voda u cisternama crna zbog zagađenja, prvi pobunili i tražili da ih zaštite, zbog čega je rješavanje ovog pitanja i pokrenuto i dospijelo pred komisije i sudove.

Štrbac je rekao da se Srbi koji se pokušavaju vratiti na to područje suočavaju sa stalnim problemima, te da su izloženi su šikaniranju i napadima baš od komšija Hrvata.

"U Biljanima Donjim je 1991. godine bilo je popisan 1.051 stanovnik, od kojih 1.020 Srba ili 97,5 odsto. To je bilo jedno od najsrpskijih mjesta. Prema popisu iz 2021. godine tamo živi 209 stanovnika – 87 muškaraca i 122 žene. Nema nacionalnog sastava, a nisu svi sigurno Srbi", istakao je on.

Štrbac je ukazao da kada hrvatska država Srbima nešto i obnovi dolaze "proustaške horde iz Škabrnje, a onda i iz Nadina koji im uništavaju i to što im država ili oni sami oprave".

"Tamo se dešavalo da se Srbima posijeku čitavi mladi maslinjaci. Zađu pilom i sjekirom i sve im posijeku", priča Štrbac, te napominje da se nikada ne otkriju počinioci, jer se očigledno sve ovo radi sa ciljem da se Srbi ne vrate.

Povratnik u Benkovačkog Sela, desetak kilometara udaljenog od Biljana Donjih gdje se godinama deponuje štetni otpad iz Šibenika, izjavio je za Srnu da se "Crno brdo", kako su Srbi otpad nazivali, više ne vidi sa puta, ali da prah sa deponije pada po zemlji, truje je i šteti rasadu i kulturama na parcelama.

"Prošao sam juče ujutru pored te lokacije autom. Brdo se ranije vidjelo. Hrvati su ga sada poravnali, ali prah sa deponije se raznosi po poljima. Pepeo pada po rasadu, povrću, truje zemlju od koje živimo. Voda u cisternama nam je mutna", rekao je on.

Prema njegovim riječima, čudno je što se Hrvatska ozbiljnije nije pozabavila saniranjem deponije industrijskog smeća iz nekadašnje fabrike elektroda i ferolegura iz Šibenika jer bura ne bira pravac i štetu trpe i mještani hrvatskog sela Škabrnja, kao i svih drugih sela prema moru.

Hrvatski mediji navode da iz Ekološkog udruženja Ravni Kotari više od deset godina upozoravaju da je oko 140.000 tona proizvodnog ostatka dovezenog iz šibenske fabrike elektroda i ferolegura opasan otpad.

"Za tu tvrdnju mi imamo argumente da se u toj trosci nalazi puno policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH), koji su jako kancerogeni", rekao je Zdravko Belušić, bivši predsjednik tog udruženja, ističući da su to potvrdila i dvije nezavisne laboratorija i institut "Andrija Štampar".

Evropska komisija odlučila je 15. februara da ponovo uputi Evropskom sudu pravde predmet protiv Hrvatske jer nije u potpunosti postupila u skladu sa presudom tog suda iz 2. maja 2019. godine.

U presudi je utvrđeno da Hrvatska nije ispunila obaveze iz Okvirne direktive o otpadu u vezi sa nezakonitim odlagalištem u Biljanama Donjim.

Na tom nezakonitom odlagalištu otpada, koje se nalazi na manje od 50 metara od kuća, direktno je odloženo oko 140.000 tona ostatka od obrade feromangana i silikomangana od 2010.

Sud je potvrdio da kameni agregat odložen u Biljanama Donjim treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom.