Četiri vodeće političke stranke u Makedoniji su nakon jučerašnjeg dogovora na liderskom sastanku uputile Sobranju prijedlog članova za formiranje DIK-a, koji treba da organizuje referendum o potvrđivanju dogovora sa Grčkom u vezi sa novim imenom bivše jugoslovenske republike u Republiku Sjevernu Makedoniju. 

Predsjednik Sobranja Talat DŽaferi nije zakazao sjednicu na kojoj je trebalo da, osim izbora novog sastava DIK-a, budu izglasani i Zakon o vladi i Zakon o finansiranju stranaka. 

Zvanično nema informacije zašto je DŽaferi najavio, a zatim otkazao sjednicu na kojoj je samo formalno trebalo da bude potvrđeno dogovoreno. 

Prema nezvaničnim inforacijama, ključni problem između vladajuće SDSM i opozicione VMRO-DPMNE je Zakon o finansiranju stranaka, javili su skopski mediji. 

Partijski izvori nisu željeli da preciziraju problem u zakonskom rješenju za koje su i vlast i opozicija tvrdili da je usaglašeno. 

Neki mediji su javili da VMRO-DPMNE insistira na izmjenama u dijelu za zloupotrebe službenog položaja i ovlašćenja i zamjeni zatvorskih kazni novčanima, što može značiti pokušaj da bude izdejstvovana amenstija za dio bivšeg rukovodstva u predmetu "Talir", koje je pokrenulo Specijalno javno tužilaštvo. 

U vezi sa sastavom DIK-a Komisija za izbor i imenovanje potvrdila je listu od prijavljenih 47 kandidata, ali nije održala drugu sjednicu na kojoj bi utvrdila partijske prijedloge. 

Ostaje nejasno kako će nadalje biti formiran DIK i da li će se uopšte glasati o dogovorenim zakonima ili će SDSM aktivirati svoj zahtev da se novi saziv DIK-a bira apsolutnom, a ne dvotrećinskom većinom, kao do sada. 

Nema najave ni o održavanju novog liderskog sastanka s ciljem prevazilaženja razlika između vlasti i opozicije u vezi sa referendumskim pitanjem o novom imenu zemlje Republika Sjeverna Makedonija, karakteru referenduma i terminu održavanja. 

Referendum za potvrđivanje dogovora sa Grčkom o imenu Republika Sjeverna Makedonija je uslov za ulazak u EU i NATO, a da bi bio validan neophodno je da na njega izađe više od polovine građana upisanih u biračke spiskove /907.000/, kao i da se apsolutna većina izašlih izjasni za novi naziv bivše jugoslovenske republike