Na ljestvici nejednakosti dohotka Hrvatska je među zemljama EU do sada zauzimala samu sredinu.
Međutim, kada se ubroje prihodi koje građani ostvaruju od kapitala, dolazi na sam vrh ljestvice, piše u utorak Jutarnji list, a prenosi seebiz.
Tako proizlazi iz istraživanja 'Dekompozicije nejednakosti prema izvorima dohotka: Šta nam govore anketni podaci korigovani uz pomoć poreznih podataka' koje potpisuje troje autora s Instituta za javne finansije, Slavko Bezeredi, Nora Mustać i Ivica Urban.
Oni su izvorne anketne podatke dopunili poreznim podacima i analizirali doprinos različitih izvora dohodaka ukupnoj nejednakosti.
Plate su uverljivo najvažniji izvor dohotka u svim zemljama, a slijede ih javne penzije i dohodak od samostalnog rada.
Dohodak od imovine i kapitala takođe predstavlja značajnu komponentu, ali njegov udio u ukupnom dohotku jako varira od zemlje do zemlje. Tako u Holandiji i Danskoj iznosi 19 posto, odnosno 14 posto, a na drugoj strani su Slovačka i Poljska u kojima je gotovo neprimjetan. I Hrvatska je do sada pripadala krugu zemalja s vrlo niskim udjelom dohotka od imovine i kapitala, kao i Mađarska i Estonija.
Pozivajući se na EUROMOD (model poreznih olakšica za cijelu EU), autori navode da je činio tek 1,5 posto ukupnog dohotka.
Prema korigovanim podacima, međutim, taj se dohodak penje na osam posto, pa je Hrvatska peta po redu na ljestvici zemalja EU s najvišim udjelom tih prihoda, nakon Holandije, Danske, Francuske i Švedske. Kada se koriste korigovani podaci umjesto izvornih, zaključuje se u istraživanju, rezultati pokazuju da se pokazatelj dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj povećava za 15 posto.
Jedan od autora istraživanja Ivica Urban objašnjava da se dohodak od kapitala ponajprije odnosi na isplaćene dividende i udjele u dobiti, 85 posto. U manjem dijelu odnosi se na kapitalne dohotke, poput kamata na štednju. Radi se o godišnjem iznosu od oko 1,6 milijardi evra, što čini oko četiri posto ukupnog bruto dohotka.
Urban kaže da to naizgled nije velik udio, ali važna odlika dohotka od kapitala je njegova visoka 'koncentriranost'.
Na primjer, oko 10.000 građana s najvišim ukupnim dohotkom prima više od 50 posto ukupnog dohotka od kapitala. Za oko 1.000 građana s najvišim dohotkom upravo je dohodak od kapitala glavni izvor primanja, puno važniji od plaće i ostalih izvora.
