On je rekao da je "Oluja" bila presudan poduhvat kojim je obezbijeđeno postojanje hrvatske države i njena teritorijalna cjelovitost, prenose hrvatski mediji. 

"Pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana oslobodili smo petinu do tada okupirane teritorije i svijetu poručili da hrvatski narod sam odlučuje o svojoj sudbini", rekao je Plenković. 

Predsjednik Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović rekla je da je poslata snažna poruka cijelom svijetu da su Hrvati ponosan narod i da imaju pravo da sami odlučuju o svojoj sudbini. 

Ona je poručila da su to pravo spremni braniti pred bilo čime, sada i zauvijek. 

"Kao i svaki put kada sam ovdje, prolaze me trnci jer znam da je na današnji dan prije 24 godine uz krvave žrtve i nesebično davanje svih naših boraca, ljekara i svih domoljuba otvorena nova stranica istorije hrvatskog naroda", istakla je Kitarovićeva. 

Predsjednik Sabora rekao je da se danas slavi istorijski uspjeh hrvatskog naroda "u zajedničkom činu oslobađanja hrvatskih teritorija okupiranih od srpskog agresora", a najveća čast iskazuje hrvatskim veteranima koji su "časno i požrtvovno stali u zaštitu svoga naroda". 

On je rekao da u Kninu danas stoje ujedinjeni pred njihovim junaštvom, "znajući da će njihova djeca zauvijek uživati vrijednosti za koje su se oni borili". 

"Prisjećamo se višetostoljetnog istorijskog puta koji je hrvatski narod s jakom nacionalnom sviješću i uz mnoge žrtve prešao od Zvonimirova grada do današnjeg hrvatskog Knina", naglasio je Jandroković. 

Hrvatska 5. avgust slavi kao dan pobjede i domovinske zahvalnosti i dan hrvatskih branilaca. 

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije. 

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji. 

Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", tokom "Oluje" je protjerano više od 220.000 hiljada krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih je 1.220 civila. 

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine operaciju "Oluja" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je "Oluja" imala sve karakteristike genocida.