Milanović je ocijenio da to "može pozitivno uticati i na regionalnu bezbjednost, a u čije osiguranje je aktivno uključen i NATO", saopšteno je iz kabineta predsjednika Hrvatske.

U telefonskom razgovoru koji je inicirao Stoltenberg nakon što je dobio Milanovićevo pismo upućeno svim članicama NATO-a u vezi sa položajem Hrvata u BiH, predsjednik Hrvatske je rekao da neravnopravan status Hrvata u BiH negativno utiče ne samo na stabilnost BiH, nego dovodi u pitanje nacionalnu bezbjednost Hrvatske, kojoj je stabilna BiH od strateškog interesa.

- Milanović je detaljno informisao generalnog sekretara NATO-a o ozbiljnoj političkoj krizi u BiH, odnosno o teškoj situaciji u kojoj se nalaze Hrvati u BiH, koji su u velikom broju ujedno i državljani Hrvatske - navodi se u saopštenju.

On je istakao da su Hrvati u Federaciji BiH "već niz godina izloženi izbornim manipulacijama, te opet prisiljeni da učestvuju na izborima prema neustavnim odredbama Izbornog zakona BiH", te da, uprkos "višekratnim pokušajima promjene Izbornog zakona, opet neće imati mogućnost da biraju svoje legitimne predstavnike u tijela vlasti BiH".

Prema njegovim riječima, to je direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i takva situacija diskriminiše Hrvate u BiH kao konstitutivni narod, protivna je vladavini prava, ali i prijetnja stabilnosti u BiH.

U razgovoru o zahtjevu Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, Milanović je pokazao razumijevanje za kontekst u kojem se unutar Alijanse razgovara o tim zahtjevima, ali ponovio da i Hrvatska "očekuje razumijevanje saveznika za nastojanje da zaštiti prava Hrvata u BiH i time zaštiti svoje državne interese", dodaje se u saopštenju.

Milanović se razilazi s Vladom Hrvatske u pogledu kandidature Finske i Švedske za članstvo u NATO-u i želi da Hrvatska podršku tim zemljama uslovi rješenjem pitanja Izbornog zakona u BiH.