Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević izrazio je nadu da će nova crnogorska Vlada prekinuti praksu ćutanja o svim bolnim temama, pa i o NATO agresiji na SR Jugoslaviju /SRJ/, te da će se konačno čuti istina o tom događaju koji je, kako kaže, ostavio velike posljedice po Crnu Goru.
Knežević, koji je i lider Demokratske narodne partije, rekao je da je Crna Gora postala član NATO saveza, zahvaljujući lažnom državnom udaru i monstruoznom sudskom političkom postupku, koji je imao za cilj da Demokratski front predstavi kao antidržavne elemente samo zato što su se zalagali za održavnje referenduma o učlanjenju Crne Gore u Alijansu.
"Mi uvažamo geopolitičku činjenicu da je naša država postala članica NATO-a, ali smo svjesni činjenice da se to desilo u Skupštini, bez referenduma, posebno imajući u vidu da nas je NATO bombardovao 24. marta 1999. godine. To bombardovanje trajalo je punih 79 dana, a prve žrtve bile su u Crnoj Gori. Procentualno i po broju žrtava i po uništenoj infrastrukturi Crna Gora je više stradala nego Srbija", tvrdi Knežević za "IN4S".
On je naglasio da je karakteristika prethodnog režima bilo ćutanje o tome šta se dešavalo za vrijeme NATO agresije.
"Nikada se nije povela nijedna ozbiljna debata, niti javna rasprava sa predstavnicima NATO-a i sa članovima porodica žrtava i protivnicima učlanjenja Crne Gore u NATO", rekao je Knežević.
Knežević je istakao da je ovaj događaj i dalje jednako dramatičan sa aspekta stradanja naroda, kao i prije 22 godine.
"Očekujem da će Vlada Crne Gore sa premijerom Zdravkom Krivokapićem pokazati dovoljno senzibiliteta i državne mudrosti da otvori raspravu na ovu temu i na sve bolne teme kako bi se suočili sa nedavnom prošlošću koja nas i dalje dijeli", ističe Knežević.
Tokom 79 dana agresije korištena su ubojna sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim uranijumom.
U ratnim razaranjima uništeni su mnogi privredni infrastrukturni objekti. Ukupna ratna šteta procijenjena je na više od 100 milijardi dolara, ne računajući neprocjenjivu štetu nanesenu prirodnoj sredini i dugoročne posljedice po zdravlje ljudi.
U velikim civilnim razaranjima, nezabilježenim u savremenoj svjetskoj istoriji, ubijeno je nekoliko hiljada ljudi, a više od 6.000 zadobilo ozbiljne povrede, koje su u velikom broju izazvale trajni invaliditet.
