Prenoseći izvještaj hrvatski mediji ističu kako je "destabilizovani Balkan sve veći bezbjednosni izazov za Hrvatsku".

"Političke prilike u BiH i dalje obilježava unutrašnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja BiH, posebno pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom garantovane jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Nastavak tendencija postupnog ukidanja temeljnih načela Dejtonskog mirovnog sporazuma, poput umanjivanja konstitutivnih prava Hrvata u BiH, mogao bi negativno uticati na položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH, političku stabilnost i međunacionalni balans unutar BiH, kao i umanjiti demokratsku legitimaciju društvenog uređenja BiH", zaključuje hrvatska obavještajna služba.

Povratnici iz Sirije

Nadalje, tvrdi se da "prijetnja širenja radikalnog islamizma ostaje konstantna, dok se rizik od terorizma povećava zbog povratka u matične države džihadista zarobljenih u Siriji i Iraku, posebno u slučaju izostanka njihove uspješne deradikalizacije.

"U pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje su aktivni salafitski džihadistički paradžemati u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države, odobrava terorističko djelovanje i potiče na mržnju i nasilje prema svim nevjernicima, uključujući i neistomišljenike muslimane", istaknuto je.

Kao i posljednjih godina, tvrdi se, primarnu terorističku prijetnju u Evropi i dalje predstavljaju radikalizovani pojedinci inspirisani džihadističkom ideologijom. Radi se o samostalnim napadačima, tzv. usamljenim vukovima, nepredvidljivog djelovanja, bez izravnih kontakata s terorističkim organizacijama, ali koji su inspirisani pozivima terorističkih organizacija na počinjenje terorističkog čina. Zbog ovih osobina, ove je osobe vrlo teško prepoznati prije počinjenja terorističkog akta.

Nadalje, konstatuije se da je "pandemija dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma".

"Pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere oko evropskog odgovora na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja. Jedno od područja ovih aktivnosti jest i Zapadni Balkan (ovaj izraz koristi EU pa i SOA, a označava države Balkana izvan EU) u čijem javnom prostoru su naročito zastupljene teorije zavjere i dezinformacije. S obzirom na bliskost južnoslavenskih jezika, dezinformacijama plasiranima u medijskom prostoru Zapadnog Balkana pokušava se uticati i na percepciju javnosti u RH", navodi se u izvještaju.

Takođe, SOA u izvještaju navodi da je prijetnja organiziranih napada terorističkih grupa u Hrvatskoj niska, ali da se nikada ne može isključiti.

"U oktorbru 2020. godine samoradikalizovani pojedinac izvršio oružani napad, s obilježjima terorističkog napada, na Markovu trgu na instituciju Vlade RH. Prikupljeni podaci ukazuju na psihički poremećaj disocijativne / bipolaritetne ličnosti kod napadača. Napad je imao obilježja terorističkog napada s ekstremno desnih ideoloških polazišta", dodaje se.

Uprkos napadu, SOA tvrdi da Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam, ni po jednoj osnovi, vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti.