Čelnici zemalja članica Evropske unije postigli su u utorak ujutro, nakon pet dana maratonskih pregovora, dogovor o planu oporavka EU nakon pandemije koronavirusa težak 750 milijardi evra i sedmogodišnjem proračunu od 1.074 milijarde evra.
"Uspjeli smo. Vjerujem da će ovaj dogovor biti posmatran kao ključni trenutak na evropskom putovanju, ali će nas također uvesti u budućnost", izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima.
Plan za oporavak od 750 milijardi evra predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković istakao je da mogu biti izrazito zadovoljni. Naglasio je da kada se sve sabere, Hrvatska će dobiti više od 22 milijarde evra.
"Ovo je postignuće bez presedana, više od duplo u prvih 7 godina članstva. Mislim da ćemo na ovaj način imati pravu, sjajnu, čvrstu polugu za sprovođenje reformi, za realizaciju projekata, za ulaganja i ono što je najvažnije, za brzi ekonomski oporavak", rekao je Plenković.
"Postigli smo veliko napredovanje po svim različitim formulama koje su dobijane. Mi smo uspjeli dobiti dodatnih 500 milijona evra. Paragraf koji smo dobili još u februaru uspjeli smo staviti u pregovarački okvir, dobili smo sa 300 milijona na 400 milijona dodatne kohezije, dodatni ciklus i razvoj. I dodatnih 100 milijona evra, što je plod pregovora za ruralni razvoj. Prema tome, Hrvatska je dobila više od 22 milijarde evra. Ubrajamo se u one zemlje koje su dobile više sredstava u koheziji i poljoprivredi. Nakon dosta posla, mogu reći da smo obavili dobar posao u Briselu", rekao je Plenković.
Ekonomski analitičari za Index su prokomentirali ovu odluku te otkrili što to tačno znači za Hrvatsku i hoće li svi imati koristi od toga. Izdvojili su nekoliko važnih elemenata koji se tiču ovog dogovora.
Lovrinčević: Novac za Hrvatsku je velika prilika, ali i opasnost
"Novac koji je Brisel namijenio za Hrvatsku je velika prilika, ali i opasnost jer prijeti da se vlada pretvori u tehničko tijelo koje će u sljedeće četiri godine zapravo samo predstavljati produženu ruku Evropske komisije", kaže za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
"U načelu, vlada će sada postati neka vrsta agencije koja će se baviti administrativnim poslovima oko povlačenja evropskih sredstava. Mandat vlade će se zapravo svesti na to da pokuša povući što više novca iz fondova EU. To neće biti tako samo u Hrvatskoj nego i u nizu drugih članica, posebno onih koje su teže pogođene korona krizom", ocijenio je Lovrinčević za Index.
Iznos za koji se Hrvatska izborila u Briselu je velik, ali Lovrinčević upozorava kako tu treba razlikovati dvije važne komponente. Jedna je iznos koji je Evropska komisija u svojoj novoj sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi namijenila članicama, pa tako i Hrvatskoj. Ta je finansijska "omotnica" za Hrvatsku velika i predstavlja iznos koji može povući do 2027. godine.
Ali priča, dodaje Lovrinčević, ima i svoje naličje jer Hrvatska mora i uplaćivati u budžet EU pa je neto učinak ipak manji od spominjanih 12,6 milijardi evra. Osim toga, dodaje, uspješnost povlačenja tih sredstava zavisi i o sposobnosti svake članice da povuče alocirani joj novac, a hrvatska iskustva u tom segmentu baš i nisu najbolja.
Druga komponenta je 750 milijardi evra težak fond za borbu protiv posljedica koronavkrize, što čini oko šest dosto bruto domaćeg proizvoda (BDP) EU. Unija će se tu prvi put sama zadužiti na finansijskim tržištima i tako ublažiti krizu koju je izazvala pandemija koronavirusa.
Hrvatskoj je iz tog "antikorona" fonda, prema dosadašnjim informacijama, namijenjeno 9,4 milijarde evra. Dio tog novca doći će u obliku bespovratnih sredstava, a dio kroz zaduženja. Ili, preciznije, kako pokazuju podaci Savjeta EU, 390 milijardi evra namijenjeno je za bespovratna sredstva, a 360 milijardi evra za zajmove. U hrvatskom slučaju, udio bespovratnih sredstava biće veći od udjela zajmova, što već samo po sebi pokazuje u kakvom je stanju ekonomije i koliko je Hrvatsku pogodila kriza izazvana pandemijom koronavirusa.
Bespovratna sredstva zapravo neće biti donacije, ali zajmovi će biti povoljniji od dosadašnjih
Ali Lovrinčević upozorava kako ni bespovratna sredstva zapravo neće biti donacije jer se na nivou EU planira uvođenje poreza koji će biti prihod budžeta EU. Evropske porezne škare će, prema dosadašnjim najavama, najvjerojatnije zahvatiti zaštitu okoline i digitalne usluge. Otvoreno je, međutim, pitanje porezne osnovice, a o njoj će zavisiti i to kako će u cijeloj priči proći Hrvatska. Sigurno je, pak, da će na nivou EU rasti zahtjevi za jačanjem fiskalne unije, odnosno za unifikacijom budžetskih politika.
"Zato i pojam bespovratna sredstva treba shvatiti uslovno jer to zapravo znači povećanje poreznog opterećenja kao i sve veće zahtjeve za unifikacijom fiskalnih politika u EU", ističe Lovrinčević.
Kada je riječ o pozajmici, Hrvatska tu, dodaje, spada u kategoriju zemalja koje će vjerojatno bolje proći nego da se sama zaduži na finansijskim tržištima. S Hrvatskom u tu grupu ulaze još barem Italija, Grčka i Španija, kao i neke druge zemlje. Zajedničko tim članicama je da će se EU umjesto njih povoljnije zadužiti, odnosno dobiti novac po nižim kamatama i na duži rok otplate. Uštede bi tu mogle biti velike.
Međutim, i ovaj dio priče ima svoje naličje jer pokazuje da se mnoge zemlje, bez "kišobrana" EU, više ni ne mogu povoljno zadužiti. Dosad je to, podsjeća Lovrinčević, bila samo Grčka, a sada će u tu grupu ući i nekoliko drugih članica.