Porodice žrtava Petrovačke ceste, ali i preživjeli ovog ratnog događaja kada je u dva navrata 7. i 8. avgusta 1995. bombardovana kolona srpskih civila koja se povlačila iz Republike Srpske Krajine, godinama traže pravdu, ali su do sada uvijek nailazili na zatvorena vrata, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH, izjavila je pravna zastupnica žrtava Petrovačke ceste Slađana Čanković.
Ona je navela da su ove žrtve tek sada, nakon podizanja optužnice srpskog Tužilaštva za ratne zločine i njene potvrde od Višeg suda u Beogradu, konačno dočekale kakvu-takvu pravdu da dobiju bar status žrtve.
- Među mojim klijentima je i troje lica koji su preživjeli ovo raketiranje, ali su zadobili teške fizičke povrede. Oni su u proteklom periodu, višedecenijskom, pokušavali da dobiju status žrtve u Hrvatskoj. Obraćalo smo se i hrvatskoj državi za naknadu štete i ništa - rekla je Čankovićeva za Glas Srpske.
Ona je podsjetila da su slične apele upućivali i na adresu Tužilaštva BiH, da bi bar ostvarili status "oštećene strane" u sudskom procesu koji nikada nije otvoren.
- Nigdje nismo naišli na razumijevanje. Štaviše, svugdje su nam vrata bila zatvorena. Kako niko u Zagrebu i Sarajevu nije htio da rasvijetli ovaj zločin i sasluša ove ljude, oni su odlučili da se obrate pravosudnim institucijama Srbije, koje su nakon primanja njihove prijave odlučile da podignu optužnicu - istakla je Čankovićeva.
Ona smatra da će se vjerovatno nastaviti sa tenzijama između Beograda i Zagreba zbog podizanja optužnice, ali da će najavljeni sudski postupak u Srbiji sigurno voditi u odsustvu osumnjičenih.
- Koliko mi je poznato, ne postoji inicijativa, a koja bi možda mogla rezultovati da Srbija ustupi ovaj predmet Hrvatskoj. Niko od hrvatskih političara nije izašao sa takvim prijedlogom. Mišljenja sam da sve ratne zločine treba rasvijetliti i kazniti najodgovornije, jer je to jedini način da ostavimo prošlost iza sebe - istakla je Čankovićeva.
Ona je naglasila da su srpske žrtve često žrtve politike.
- Pričati o njima u Hrvatskoj, posebno o akciji "Oluja", nije baš preporučljivo, jer se ne dozvoljava da se naruši "dostojanstvo domovinskog rata". U ovdašnjoj javnosti vlada mišljenje da branioci nisu mogli da počine ratne zločine. Svako ko drugačije misli, postaje predmet političke i javne osude - rekla je Čankovićeva.
Viši sud u Beogradu 3. juna 2022. donio je rješenje o potvrđivanju optužnice Tužilaštva za ratne zločine na Petrovačkoj cesti i u mjestu Svodna, odnosno za zločine u hrvatskoj akciji "Oluja" iz 1995. godine.
Optužnica je podignuta protiv pripadnika hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Vladimira Mikca iz Ptuja, Zdenka Radulja iz Osijeka, Željka Јelenića iz Pule i Danijela Borovića iz Varaždina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
