Suočeni sa rastom troškova proizvodnje, skupljih sirovina i energenata, mnogi proizvođači su se posljednjih godina suočili s dilemom – kako povećati cijenu, a smanjiti rizik od pada prodaje?
I mnogi su pribjegli rješenju koje nije protiv zakona, ali jeste nepoštena praksa, bar sa stanovišta potrošača – pakovanje ostane isto, gramaža se smanji, cijena ne mijenja ili se neznatno poveća.
Riječ šrinkflacija zvuči komplikovano, ali pojava koju ta riječ predstavlja je vrlo jednostavna i odavno poznata potrošačima u Srbiji. Riječ je o mršavljenju, tj. o smanjenju gramaže u pakovanju proizvoda.
Tako, na primjer, čokolade više nemaju 100 grama, nego 90 ili 80, jogurt se smanjio sa 200 mililitara na 180. I iako je količina manja, cijena je ista, ili viša.
I dok je u početku bila očigledna kod osnovnih životnih namirnica, šrinkflacija danas "jede" gotovo sve proizvode. Promjene je pretrpio čak i toalet-papir, pa i porcije u restoranu. Pratimo tržište – tako smanjenje gramaže pravda veliki domaći proizvođač čokolade "Štark", piše RTS.
"Mi osluškujemo potrebe potrošača i pratimo kretanja na tržištu, pa se shodno tome radi i na konstantnom prilagođavanju proizvoda. Imamo različite gramaže, namijenjene različitim ciljnim grupama potrošača i njihovim potrebama – od 30 grama do 250 grama. Na taj način smo svim potrošačima, nezavisno od kupovne moći, omogućili da uživaju u kvalitetnoj čokoladi i ukusu na koji su navikli i koji vole", navode u "Štarku".
Posredan način da proizvod poskupi
Upravo zbog navike, kupci rijetko obraćaju pažnju na deklaraciju, a na njoj mora da se navede tačna količina. I sve dok je tako, zakon je jasan – kazne nema. Ipak, potrošači takvu praksu doživljavaju kao prevaru.
"Ovo je posredan, perfidan način da proizvod poskupi. Potrošači su i te kako uočili pojavu, izuzetno negativno reaguju. Redovno nas pitaju da li je sve u skladu sa zakonom, primijetili su da je smanjena gramaža, a da je cijena ista, i to utiče na njihov budžet jer za isti novac mogu da kupe znatno manju količinu proizvoda", ukazuje Mladen Alfirović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije.
"Mršavljenje" pakovanja je, ukazuju ekonomisti, jedan od načina da se preduzeće bori sa inflacijom i rastom troškova. Istraživanja pokazuju – potrošači manje reaguju na smanjenje ambalaže nego na povećanje cijene.
"S jedne strane proizvođač ima velike troškove, sa druge opada kupovna moć i to je pokušaj, mada postoje drugi načini. Proizvođači mogu da uvedu veća, ekonomičnija pakovanja, porodična pakovanja, vezana, mogu da uvedu proizvode koji imaju niže troškove i niži kvalitet i to bi bilo mnogo transparentnije, a ovo se manje primijećuje", ističe profesorka Ekonomskog fakulteta Mirjana Gligorijević.
Jedan od najuočljivijih primjera šrinkflacije dogodio se 2016. godine. Tada je čuveni švajcarski brend smanjio gramažu, a razmak između čokoladnih planinskih vrhova se povećao. Pakovanje je naizgled ostalo isto.
.webp)
