Prije deset godina za 1.000 evra moglo se dobiti 103. 000 dinara. Hiljadu dolara vrijedilo je tada 81. 000 dinara, a hiljadu švajcarskih franaka 85.000 dinara. Danas je računica potpuno drugačija. Situacija sa evrom nije se mnogo promijenila, ali sa dolarom i frankom jeste - i to drastično.
Evro je prije 10 godina vrijedio 103, 77 dinara. Dolar je imao vrijednost 81, 08 dinara, a približno je vrijedeo i švajcarski CHF 85, 6 dinara. Vremenom, a posebno u posljednjem periodu, u sadejstvu sa različitim krizama, jačali su i dolar i franak – franak danas vrijedi 120 dinara, a evro 117 dinara.
Evro
Godina – Vrijednost u dinarima:
2012. 103, 7
2017. 123, 2
2022. 117, 3
Dolar
Godina – Vrijednost u dinarima:
2012. 81
2017. 116, 1
2022. 118,6
Funta
Godina – Vrijednost u dinarima:
2012. 85, 6
2017. 114, 0
2022. 120,6
Zvanična statistika pokazuje koliko su pojedine pomenute valute ojačale u periodu od 2012. do 2022. godine. Evro je sa vrijednosti od oko 103 dinara porastao do 117, dok je najveći indeks vrijednosti imao 2017. godine i iznosio 123 dinara.
Dolar i funta su januara 2012. oa tokom narednih nekoliko godina bijeležili blagi rast, da bi se njihove vrijednosti tokom prethodnog perioda značajno pomjerile u plus.
Američki dolar i evropska moneta su konstantno u tihoj borbi, da bi ovog septembra 2022. godine dolar bio jači otprilike za 1,5 dinara. Slabljenje evra je posljedica energetske krize koju je prouzrokovao, između ostalog, i rat u Ukrajini. Slabljenje evra je, kako ukazuju stručnjaci, rezultat sporije reakcije Evropske centralne banke (ECB) u odnosu na Američke federalne rezerve (FED) u podizanju referentne kamatne stope, kao odgovora na inflaciju.
Tržišni strateg u kompaniji za međunarodna poslovna plaćanja Ikuals mani Tanim Islam kaže da će gasna kriza nastaviti da šteti evru.
"Dok se Njemačka priprema za potpuno zatvaranje isporuke gasa iz Rusije tražeći alternativne izvore, kao i skladištenje gasa sa 85 odsto kapaciteta, vijesti će vjerovatno uticati na evro u narednim mjesecima. Sa porastom rizika od recesije i povećanjem izgleda za racionalizaciju tokom zime", naveo je on.
Na pitanje o perspektivi pomenutih valuta, za Blic Biznis profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić kaže da isplativost niko ne može da garantuje.
"Većina naših građana kupuje male količine novca. Vrijednost dolara je vrlo nestabilna, ali kada su velike količine novca u pitanju, tada je bitno obratiti pažnju. Prognoze za budućnost, takođe je teško uspostaviti, ali što se tiče dolara ne vjerujem da će u budućnosti mnogo jačati, ali postoji i realna mnogućnost za nastavak slabljenja evra", nastavlja Savić, piše Blic.
"Kurs odražava ekonomske razlike između država. Amerika je jedna od najjačih i najstabilnijih država na svijetu, trenutna svjetska kriza pogađa i nju, ali ne u tolikoj mjeri kao Evropu. Posljedice krize svakako će više osjetiti Evropa, jer se Amerika trenutno mnogo bolje snalazi, što je i mogući razlog za ovakav odnos i vrijednost valuta", zaključuje Savić.
