Dobavljači gasa u Hrvatskoj su na koljenima, a zbog enormnog porasta cijene tog energenta na evropskim berzama, mnogima od njih prijeti propast, a u najgorem scenariju i kolaps cijelog sistema, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Taj zaključak proizlazi iz dramatičnog dopisa koji je sredinom decembra Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja poslan od Udruženja dobavljača i distributera plinom Hrvatske gospodarske komore, a koji je u posjedu Jutarnjeg lista.
Iako se u široj javnosti već dugo najavljuje nadolazeće poskupljenje plina od 1. aprila ove godine, razmjeri problema nikad nisu bili jasno prezentovani kao u ovom dopisu.
Tako će, prema proračunima Udruženja, regulisana cijena plina za sljedeću plinsku godinu (od 1. aprila 2022. do 31. marta 2021.) iznositi oko 43,91 evro po megavatsatu, što je čak 133 odsto više nego ove godine, i što bi u konačnici, uz sve ostale troškove koji čine finalnu potrošačku cijenu, trebalo rezultirati 59 do 86 posto višim računima za rezidencijalne potrošače, zavisno u kojem dijelu Hrvatske se nalaze.
Radi se o ogromnom poskupljenju, ali problem dobavljača je u činjenici da im ni takav rast cijene ne garantuje rentabilno poslovanje.
Kako se tržišna nabavna cijena plina u istom periodu (a takva je cijena i trenutno) procjenjuje na oko 79,41 evro po megavatsatu, ispada da bi dobavljači na svakom megavatsatu plina koji prodaju gubili oko 35 i po evra. Sve u svemu, na nivou cijelog tržišta, samo u segmentu snabdijevanja domaćinstva radi se o gubitku od milijardu kuna.
Posve je jasno da dobavljači - često komunalne kompanije u vlasništvu jedinica lokalne samouprave - takve gubitke ne mogu preživjeti. A njihovim urušavanjem u pitanje dolazi bezbjednost snabdijevanja plinom, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Biočina.
