Najviše poreskog novca odlazi na projekte zaštite životne sredine.

Troškovi subvencionisanja raznih mjera vlade su se u posljednje tri godine udvostručili, proizlazi iz izvještaja o subvencionisanju ministarstva finansija objavljenog krajem nedjelje, piše "DW".

Prema tom izvještaju, volumen subvencija je sa 24,6 milijardi u 2019. porastao na 47,2 milijarde koliko je predviđeno za sljedeću godinu. Taj volumen sljedeće nedjelje mora da potvrdi i savezna vlada.

Najviše za obnavljanje zgrada

Deo subvencija odlazi na poreske olakšice ali najveći porast se bilježi na planu direktnih financijskih "injekcija". Čak 22,3 milijarde otpadaju na najvećeg "gutača" subvencija – mjere zaštite klime i životne sredine.

Veliki dio kolača namijenjen je subvencionisanju elektro-mobilnosti, tj. za direktne subvencije pri kupovini električnih automobila i gradnju infrastrukture za punjenje baterija. Obilato se subvencioniše i zamjena vozila gradskog prevoza.

Ali, najveći dio odlazi za subvencionisanje prilagođavanja zgrada modernim ekološkim standardima. Za mjere poput zamjene grijanja ili bolju izolaciju država samo u sljedećoj godini planira da izdvoji 2,7 milijardi evra.

Više i za digitalizaciju

Osim mjera zaštite klime, velike stavke u subvencijama zauzimaju i stanogradnja, mobilnost i digitalizacija. U dogradnju brze internet-mreže će biti uloženo 876,4 miliona evra što je osetan skok u odnosu na 2019. kada je izdvojeno 265 miliona. Kritike iz revoda privrede da Njemačka zaostaje u digitalizaciji su očigledno naišle na razumijevanje.

Vlada ovim izvještajem nastavlja s praksom preciznog informisanja parlamenta kao i Vijeća njemačkih pokrajina (Bundesrat) o raspodjeli i visini subvencija.