"Na današnjem sastanku Konstituence, grupe zemalja članica Svjetske banke i MMF-a, kojoj pripada i BiH, čuli smo da će, osim ove, naredna godina za sve građane i njihove budžete biti veoma teška i izložena pomenutim globalnim problemima", rekao je novinarima u Sarajevu Tegeltija, koji je i guverner BiH u MMF-u.

On je naveo da nema univerzalnih rješenja za svaku od zemalja, tako da će se one morati samostalno da prilagođavaju i traže adekvatna rješenja za prevazilaženje evidentne ekonomske krize koja je pogodila skoro cijeli svijet.

Prema njegovim riječima, današnje diskusije učesnika ovog sastanka, posebno predstavnika Svjetske banke i MMF-a, ne sadrže ohrabrujuće vijesti s obzirom da enormni rast cijene hrane i energenata neće biti samo u ovoj, nego će se to prenijeti i u narednu godinu, što je ozbiljan izazov.

"Dobili smo jasnu poruku da će se zemlje koje nisu članice EU suočiti sa problemom obezbjeđivanja finansijskih sredstava na međunarodnom finansijskom tržištu. Teško je reći šta je sada za BiH veći izazov, nemogućnost pristupa međunarodnim finansijskim tržištima ili visok rast cijena hrane i energenata", naveo je Tegeltija.

On je podsjetio da su vlasti u BiH uradile mnogo toga na rješavanju pomenutih problema, putem raznih mjera i u skladu sa iskustvima drugih država.

Prema njegovim riječima, ograničavane su cijene, marže, obezbjeđivana su sredstva, kao i direktne intervencije raznim grupacijama u društvu.

"Nismo intervenisali unutar poreske politike, a danas nam je sugerisano da bismo to trebalo da izbjegavamo i ubuduće", rekao je Tegeltija.

On je istakao da očekuje da neće doći do nedostatka hrane i energenata u BiH, kao i zemljama Konstituence i EU.

Prema njegovim riječima, neke procjene govore da će se čak oko 50 miliona ljudi u svijetu suočiti sa nestašicom hrane.

Tegeltija kaže da pomoć ugroženim kategorijama stanovništva treba da bude u fokusu svih vlasti.

On je apelovao na veću solidarnost među državama, mnogo veću nego što je bila u vrijeme pandemije virusa korona, ističući da je ta solidarnost stvar političkih odluka ključnih aktera u Evropi.

"Naša je obaveza da građanima obezbijedimo najpovoljnije cijene električne energije", naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je dodao da EU danas govori o 140 milijardi evra pomoći za njene članice, zbog čega je uputio poziv Evropi da u taj proces uključi i države članice Konstituence radi obezbjeđivanja neophodnih finansijskih sredstava.

"Nadam se da će ove poruke otići sa svih bilateralnih sastanaka koje ćemo imati tokom dana, i da će međunarodni finansijski stručnjaci imati razumijevanje za naše potrebe", rekao je Tegeltija.

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković navela je da učesnici današnjeg sastanka u Sarajevu imaju istu želju - obuzdavanje inflacije izazvane visokim rastom cijena, obezbjeđivanje energetske stabilnosti u regionu, kao i rast investicija.

Ona je podsjetila da je Svjetska banka u posljednjih 30 godina u BiH investirala oko 30 milijardi dolara u izgradnju ili sanaciju škola, bolnica, puteva.