"Taj novac će biti na raspolaganju Vladi Republike Srpske, koja je vlasnik preduzeća ili će od nas tražiti da investiramo dalje", rekao je Petrović.

On je naveo da će novi objekti u sistemu ERS-a činiti oko 30 odsto postojećih kapaciteta i da je vrijednost tih započetih i ugovorenih investicija oko 1,5 milijardu KM.

Očekuje se, kako je rekao, da će oni biti na mreži do 2026. godine i da će ukupno proizvoditi 1.100 gigavat časova struje godišnje.

Petrović je najavio da će najbrže biti završena Solarna elektrana "Trebinje jedan", zatim Hidroelektrana (HE) "Bistrica", a onda i HE "Dabar".

"Isplativ nam je svaki novi projekat na kome radimo, a posebno zbog energetskog šoka i aktuelnog rasta cijena struje na tržištu", pojasnio je Petrović.

On je naveo da će prihod ERS-a od tih novih projekata biti oko 220 miliona evra godišnje, ako se struja računa po prosječnoj cijeni od 200 evra po megavat času.

"U novim elektranama se očekuje da će biti zaposleno novih oko 430 radnika", dodao je Petrović.

Siguran prihod HE "Dabar", sa proizvodnjom od 550 gigavat časova struje godišnje, iznosiće oko 30 miliona evra, ako se struja računa po projektovanoj cijeni, a ako cijene struje budu veće kao što su sada, prihodi te hidroelektrane mogu i da se utrostruče.

On je ukazao da bi, sa tim povećanim prihodima, HE "Dabar" mogla, ne samo da otplati kredit za svoju izgradnju, nego i da finansira gradnju novih elektrana i projekata, poput HE "Bileća" i HE "Nevesinje" i akumulacije i Cerničko-ključkom polju.

"Kada je riječ o Solarnoj elektrani `Trebinje jedan`, ako cijena struje na tržištu bude 200 evra po megavat času, onda će njena dobit biti drastično veća od očekivane", istakao je Petrović i ocijenio da je taj model sa Mađarima jedan od najuspješnijih na Balkanu.

I za tri hidroelektrane "Bistrica", ukupne snage 39,5 megavata, koja se radi sa kineskom "Avik" kompanijom, ukupna godišnja proizvodnja biće dosta isplativija, nego po studiji, kaže Petrović i dodaje da se očekuje da bi projekat mogao da se isplati već za sedam, umjesto za 20 godina.

On je podsjetio da se radi i na projektima "Gornje Drine" sa Srbijom, u kojima će Republika Srpska imati 49 odsto vlasništva i energije, a Srbija 51 odsto.

ERS radi, kako je naveo, i na Vjetroparku "Hrgud" sa njemačkom "KfV" bankom, a početak radova se očekuje u narednoj godini, zbog sporosti njihovih procedura.

Petrović je najavio da ERS, nakon ovih, planira i nove investicije, koje već priprema i razvija, kao što su izgradnja HE "Bileća" i HE "Mrsovo dva", za koji su već poslali inicijativu za dobijanje koncesije, zatim HE "Cijevna tri" i solarnih elektrana "LJubinje jedan" i "Ljubinje dva".

On je napomenuo da su u toku i razgovori o hidroelektranama iz sistema "Gornja Drina" i "Srednja Drina" i o HE "Sutorina" ili "Boka", snage oko 220 megavata, za koju je potrebno izgraditi tunel za odvod vode iz Bilećkog jezera do Boke Kotorske i već se radi na izradi modela tunela.

"Ta voda bi se, osim za proizvodnju struje, mogla koristiti i za snabdijevanje potrošača vodom cijele Boka Kotorska do Paštrovića Gore i Budve", ukazao je Petrović.

On je podsjetio i da je u Termoelektrani (TE) Ugljevik završen projekat odsumporavanja dimnih gasova iz kredita japanske banke "Džajka", koji se još otplaćuje.

TE Ugljevik je, kako je rekao, ovih dana napravio i dodatni aranžman sa jednom kineskom kompanijom da se od kompletnog gipsa koji nastaje posle procesa proizvodnje u termoelektrani, prave gipsane ploče za izvoz u Evropu.

Kada je riječ o zaštiti životne sredine u Termoelektrani Gacko, u skladu sa planom ograničenja emisije gasova, u planu je instaliranje filtera.

"Vlada Republike Srpske želi da sagleda vrijednost tih investicija i učestvuje u tom projektu, kako bi se taj problem otklonio i neće biti problem da se to riješi", rekao je Petrović.