"Vjerujemo da smo došli do pravilnika koji razrađuje sve detalje u vezi sa primjenom Zakona o podsticajima u privredi Srpske. Napominjem da će preduzeća svoje zahtjeve moći da podnesu i poslije 1. januara. Došli smo do rješenja da firme podnose zahtjeve elektronskim putem kroz aplikaciju koja je u fazi izrade. Za realizaciju te aplikacije bila su potrebna dodatna sredstva zbog kojih smo morali da sačekamo rebalans budžeta", naveo je Petričević.

On je dodao da je obavljeno niz konsultacija sa poslovnom zajednicom, te da se došlo do zaključka da ovo rješenje predstavlja novi stimulans za rast zarada u domaćoj privredi.

Petričević je ocijenio da globalni privredni trendovi ove godine nisu bili povoljni, pa su čak mnoge razvijene zemlje bilježile stagnaciju, a neke su i na granici recesije, te dodao da je u takvim okolnostima privreda u Srpskoj zabilježila većinom pozitivne rezultate.

"Bilo je i negativnih trendova kao što je pad industrijske proizvodnje, ali pozitivni trendovi su nadmašili negativne. Ostvarili smo rekordnu pokrivenost uvoza izvozom u iznosu od 76 odsto, zabilježen je znatan rast plata, naročito u privredi. Naš cilj i dalje ostaje isti, a to je da prosječna plata u privredi prestigne prosječnu platu u javnoj upravi, odnosno da plate u privatnom sektoru budu veće nego u administraciji", rekao je Petričević za "Večernje novosti".

Govoreći o privrednim trendovima u 2020. godini, on je naveo da će ekonomska kretanja djelimično zavisiti od globalnih i regionalnih ekonomskih trendova, a drugim dijelom od rada, angažmana i ulaganja.

"Imaćemo nekoliko značajnih noviteta u 2020. godini. Od 1. januara naredne godine poslodavci će biti dodatno rasterećeni, jer će se vršiti refundacija naknade plate za porodiljsko bolovanje u iznosu 100 odsto bruto plate", pojasnio je Petrčević.

On očekuje da će Zakon o podsticajima tek u 2020. godini znatno doprinijeti rastu plata u privredi, što će zajedno sa značajnijim sredstvima za podsticaje za tehnološki razvoj donekle ublažiti efekte povećanja odlaska radno sposobnog stanovništva. Prema njegovim riječima, početkom godine biće završen i Registar podsticaja za privrednike.

Petričević kaže da je donošenjem Strategije razvoja preduzetništva žena do 2023. godine omogućen sistemski pristup ovoj oblasti kroz planiranje podrške u vidu edukacija, promocije, finansiranja i podrške umrežavanju, te povezivanju preduzetnica u regionu.

"Ministarstvo je iz vlastitih grant sredstava u budžetu omogućilo podršku u iznosu od 40.000 KM za 10 preduzeća s ciljem podrške preduzetništvu žena, očuvanju starih zanata i domaće radinosti", rekao je Petričević.

Govoreći o uvođenju sporazumnog finansijskog restrukturisanja u zakonodavstvo, on je pojasnio da je to vansudski i dobrovoljni model redefinisanja finansijskih odnosa između dužnika u poslovnim teškoćama i njegovih povjerilaca, od kojih najmanje jedan mora biti banka, uz podršku Privredne komore kao institucionalnog posrednika.

"Postupak se pokreće kada prijeti poslovni neuspjeh u ranoj fazi, odnosno kada se pojave prve teškoće u poslovanju, a kada je u tom trenutku moguć oporavak i finansijska konsolidacija dužnika", naveo je Petričević.