"Ove godine agrarni budžet iznosi 75 miliona KM, ali smo iz Kompenzacionog fonda izdvojili dodatnih 30 miliona KM, što je izuzetno značajno", rekao je Pašalić u intervjuu Srni.

On je naglasio da su od pomenutih 75 miliona KM do sada isplaćena oko 24 miliona, a iz Kompenzacionog fonda oko 20 miliona KM.

"Isplate idu redovno. Nema kašnjenja i možemo biti zadovoljni", naglasio je Pašalić.

Pašalić je rekao da je zbog sukoba u Ukrajini u martu potpuno obrnut pristup, pa je, kao i u vrijeme pandemije virusa korona, bilo važno da što više ljudi posije svoje površine.

"I sada smo slično reagovali i obezbijedili proizvođačima povoljnije uslove da bismo ih motivisali na povećanje proizvodnje i u tome smo uspjeli", naveo je Pašalić.

On je istakao da je samo pšenice proizvedeno na četiri do pet hiljada hektara više.

"Prinosi su nešto manji, ali su sasvim dobri u odnosu na višegodišnji prosjek, a slično je i sa ostalim kulturama", rekao je Pašalić.

On je istakao da u narednim godinama poljoprivredna proizvodnja neće biti moguća bez navodnjavanja, u koje Vlada Srpske i resorno ministarstvo mnogo ulažu, te dodao da pored redovnih sredstava postoje i dodatna.

"Iz budžeta Srpske će u ovoj i narednoj godini biti izdvojeno oko 15 miliona KM. Već završavamo sistem u Kojčinovcu kod Bijeljine i Batkoviću i biće pušten u rad iduće sedmice", rekao je Pašalić.

On je naveo da se mnogo radi na čišćenju kanalske mreže, te dodao da je u posljednje tri godine u ove projekte uloženo oko osam miliona KM, a ove godine je predviđeno oko 6,5 miliona KM i biće očišćeno oko 1.000 kilometara kanalske mreže.

"Neki kanali nisu čišćeni još od polovine osamdesetih godina što dovoljno govori koliko je ta mreža bila zapuštena i predstavljala problem i lokalnim zajednicama i poljoprivrednicima, posebno usljed velikih padavina", istakao je Pašalić.

Podsticaji izbalansirani

Govoreći o podsticajuma, Pašalić je rekao da oni moraju da budu dobro izbalansirani i tako kreirani da pomognu ugroženim sektorima.

"Sa njima ne treba pretjerivati jer oni znaju da ulijene poljoprivrednike i načini od njih zavisnike", rekao je Pašalić.

Neki sektori, naveo je on, kao što je proizvodnja mlijeka, ne mogu bez podsticaja dok u drugim, poput proizvodnja malina, to i nije potrebno.

"Ako je cijena kilograma maline ove godine 10 KM, a prije tri godine je bilo 1,60 KM, onda ovom sektoru ne trebaju podstica", pojasnio je Pašalić.

Hrane će biti dovoljno

On je rekao da će Srpska imati dovoljno hrane i da građani ne treba da paniče. Problem je cijena hrane koja je, dodao je on, povećana zbog inflacije i dešavanja u okruženju i svijetu.

"Evropa nikada nije imala problem sa nedostatkom hrane i ima je dovoljno za svoje potrebe. Hrane će nedostajati u onim zemljama koje generalno imaju problema s tim, kao što je na sjeveru Afrike ili Južna Amerika i dijelovi Azije", naveo je Pašalić.

U Srpskoj je važno, dodao je on, da je obezbijeđeno da proizvodnja teče u kontinuitetu, ne samo u ovom polugodištu već posljednjih godina.

"Ova Vlada je u gotovo četiri godine mandata samo 2019. radila u normalnim uslovima. U vrijeme pandemije virusa korona je bilo veoma teško organizovati proizvodnju. Ove godine se sukob u Ukrajini poklopio sa sjetvom, kada nismo imali dovoljno đubriva, koje je bilo i skupo", naveo je Pašalić.

Pašalić je rekao da je voćarstvo u krizi zbog čega planira da u narednom periodu sazove sastanak na kojem bi trebao da razgovara i sa proizvođačima i predstavnicima univerziteta da bi utvrdili da li Srpska ide dobrim putem kada je riječ o ovoj oblasti.

S druge strane, Pašalić je naglasio da u povrtarstvu nema većih problema i da u nekim segmentima proizvodnja raste.