Od noćas je u Evropskoj uniji proglašen hitni plan za štednju plina u svim članicama. Makar zvuči dramatično, tu je tek predviđena "dobrovoljna" ušteda gasa od 15% u poređenju s prosječnom potrošnjom u posljednjih 5 godina.
A s obzirom da potrošnja energenata ionako sistematski pada - štedljivijim trošilima, boljom izolacijom - taj cilj zapravo nije nemoguće postići.
Upravo je objavljena studija stručnjaka koja se bavila pitanjem: šta bi se dogodilo u apsolutno najgorem slučaju - da Njemačkoj više uopšte ne stiže gas iz Rusije?
Za razliku od senzacionalističkih prognoza po medijima, stručnjaci su izračunali da bi bilo problema - ali ni to ne bi bila katastrofa.
"U slučaju potpunog prekida uvoza ruskog gasa ne prijeti ni masovna bijeda niti pobuna naroda, nego pad produktivnosti u razmjerama kakve je Njemačka već i u prošlosti uspijevala savladati kad je bila suočena s krizama", pišu Rüdiger Bachmann sa Univerziteta Notre Dame u američkoj saveznoj državi Indijana, Moritz Schularick sa Univerziteta u Bonu i drugi ekonomisti i stručnjaci za energetiku u studiji naslovljenoj "Kako uspjeti".
"Nema nikakvog razloga za paniku", piše dalje u tom istraživanju.
"Ali istovremeno svima mora biti jasno kako je ruski napad na Ukrajinu Njemačku trajno učinio siromašnijom", dodaje se u istraživanju.
Zapravo je ovo istraživanje potvrdilo nalaze istraživanja objavljenog još u martu pod naslovom 'Šta bi bilo kad..." gdje su ekonomski stručnjaci procijenili da bi odricanje od ruskog gasa za Njemačku značilo pad BDP-a od najviše 3%. Ta tvrdnja je podigla veliku prašinu jer je bilo ekonomista koji su predviđali i dvostruko veću recesiju tako da je čak i njemački kancelar Šolc izjavio da je "neodgovorno" uopšte predviđati takve scenarije.
Ali to jeste posao i naučnika i privrede, posebno kad se ovog proljeća otvorilo pitanje, treba li čitava Evropska unija obustaviti uvoz gasa iz Rusije. Njemačka se tada izjasnila protiv, makar je morala gledati kako Rusija sa svoje strane sistematski smanjuje količinu gasa koji šalje u Evropu.
Za stručnjake, vlada je tom odlukom tek izgubila vrijeme:
"U poređenju s proljećem je nedostatak gasa doduše manji, ali je i manje vremena za prilagođavanje".
Kako bi se moglo potpuno bez ruskog gasa ove zime, svi u Njemačkoj bi trebali smanjiti svoju potrošnju ne za 15% - kako predviđa plan EU, nego za 25%. Zapravo i to zavisi od toga, koliko će se onda električne energije moći proizvesti bez termoelektrana na gas, tako da bi ta ušteda mogla biti i samo 20%.
"Takva redukcija se može provesti ako postoji kolektivna volja i ako se brzo provedu odgovarajuće mjere", smatraju stručnjaci.
Doduše priznaju da je odluka vlade da i dalje uvozi gas iz Rusije dovela do toga da su spremišta plina razmjerno dobro popunjena - trenutno su puna negdje oko 72%, ali zima je sve bliže, pogotovo ako se vjeruje meteorolozima koji kažu kako bi ove godine ona mogla biti hladna.
Male mjere i veliki učinci
U studiji se hvale kompanije, posebno u sektorima gdje se troši mnogo energije kao što je hemijska industrija, koje su se i bez političke odluke upustile u značajne investicije kako bi energiju, umjesto od gasa, dobili iz drugih izvora.
Negdje su to tek jednostavni i razmjerno maleni zahvati sa zapravo značajnim uštedama energije: na primjer ljevaonica aluminijuma Röders iz Soltaua sad radi u tri smjene, dan i noć kad su peći za taljenje aluminija upaljene - inače su se palile svako jutro i gasile nakon završetka. Sad rade tri sedmice neprekidno, a onda su sedam dana hladne.
Kad je riječ o domaćinstvima, tu takođe postoje mogućnosti uštede, smatraju stručnjaci. Nebrojeno puta se i iz političkog vrha čulo kako su privatni potrošači posljednji kojima će se morati zatvoriti plin, a i građanima nije lako preko noći prestati kuvati na plinskom špretu ili instalirati neko drugo grijanje. Besmisleno je uopšte i pomisliti da neće biti gasa za kuvanje supe, ali bi bilo mnogo već ako se sjetimo onoga što zna svaka dobra domaćica: na lonac spada poklopac, to štedi puno energije.
Daleko najviše energije se po zimi ipak troši za grijanje. Stručnjaci procjenjuju da bi se 15% uštede gasa moglo postići smanjivanjem temperature grijanja za 2,5 stepeni Celzijusa, ali ni to nije tako jednostavno.
Potrošnja gasa se povećava eksponencijalno povećanju temperature u prostoriji: neuporedivo mnogo više gasa se potroši kad se temperatura podiže sa 22,5 na 25 stepeni nego sa 16 na 18,5. Koliko-toliko razumno podesiti termostat - i drastično ga spustiti kad ionako niko nije kod kuće će već mnogo pomoći u uštedi, prenosi "Radiosarajevo.ba".
