Kaže ovo za “Glas Srpske” ekonomista Zoran Pavlović komentarišući agresivno podizanje kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke, koje na svojoj koži sve više osjećaju i građani Republike Srpske koji su podigli kredite s promjenljivim kamatnim stopama, jer je nekima od njih rata kredita porasla toliko da umjesto 12 sada godišnje moraju da vrate 14 nekadašnjih rata.

ECB je u posljednjih godinu dana nekoliko puta podigla kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, a posljednji put u četvrtak.

Prema riječima Pavlovića, domaće banke su bojeći se ekstremnih inflacija uvele u svoje poslovanje euribor, koji se onda uzima u obzir i prilikom određivanja visine kamata koje zaračunavaju.

“Kako je Evropska centralna banka u prethodnom periodu podizala euribor, da bi smanjila inflaciju u evrozoni, to se onda odrazilo i na ovo naše tržište i rast kamatnih stopa pa samim tim i visine rata kod onih koji su digli kredite s promjenljivom kamatnom stopom, odnosno vezanim za euribor. Sve ovo je slično onom što se dešavalo oko kredita koji su bili vezani za libor, odnosno švajcarski franak”, kaže Pavlović. 

Jedna od onih koje je pogodilo ovo podizanje kamata jeste i M.B. iz Banjaluke. Kaže kako je 2019. godine digla stambeni kredit od 66.000 konvertibilnih maraka po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita, sve do septembra prošle godine, bila joj 342 marke.

“Tada su me iz banke obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB, te usklađivanja sa euriborom, prinuđeni da koriguju kamatne stope naviše pa samim tim i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati, kao ratu kredita. Od tada plaćam 367 maraka, međutim, nedavno sam ponovno obaviještena da je došlo do novih korekcija te da od marta moram plaćati čak 413 maraka, što je za sedamdesetak maraka više od onoga što sam u početku morala plaćati”, kaže ova Banjalučanka za “Glas Srpske”.

Ističe kako je očajna, ali i zabrinuta, jer joj ovo povećanje rate kredita, kada se uzmu i ostali uvećani životni troškovi, predstavlja sve veći problem.

“Računala sam da mi je rata za 20 odsto veća nego što je bila. Ako se ovako nastavi, a kako vidim moguća su i nova dizanja kamatnih stopa, na godišnjem nivou moraću plaćati više od dvije rate nego do sada, oko 850 maraka. Stvarno ne znam šta da radim, ko je mogao da predvidi sve ovo”, poručila je ona.

Sličan problem ima i njen sugrađanin Ž.Z. navodeći kako je prije pet-šest godina podigao kredit od 14.000 maraka kako bi renovirao kuću.

Kaže da mu je posljednjih nekoliko mjeseci rata kredita skočila za 33 marke, sa 350 na 383 KM.

“Neko će reći, pa dobro nije to mnogo. Ali to je deset odsto. To znači da ću za godinu dana morati 400 maraka više izdvojiti. To je gotovo pola moje mjesečne plate. A gdje su ostali računi koje treba platiti. Bojim se da sve ovo ne bude kao s kreditima u švajcarskim francima. Mislim da bi nadležni trebalo nešto da urade. Šta? Stvarno ne znam, ali ovo predstavlja veliki udar na kućne budžete. Ono što me posebno brine jeste neizvjesnost koju sa sobom nosi ova inflacija, ali i recesija o kojoj svi toliko pričaju. Šta ako sutra ostanem bez posla”, zapitao se ovaj Banjalučanin.

Nelogičnosti

Zoran Pavlović kaže da bi, kada se govori o problematici rasta rata kredita, trebalo postaviti jedno, ali značajno pitanje - kako to da recimo Investiciona-razvojna banka ima fiksne kamatne stope, a većina komercijalnih promjenljive, vezane za euribor.

“Ako trguju i rade s konvertibilnim markama, što će im euribor”, zapitao se ovaj ekonomista.