U prva četiri mjeseca zatražili su mišljenje Zavoda za zapošljavanje da im se dopusti zapošljavanje gotovo 50 hiljada stranaca u 300 različitih zanimanja, piše "Večernji list". 

Mišljenje je jedna od procedura predviđena propisom o zapošljavanju stranaca, te se ono pribavlja za one radnike kojih nema dovoljno u Hrvatskoj, a kojih, pak, zanimanja ima ili nema dovoljno utvrđuje se prethodnim testom tržišta rada.

Po podacima MUP-a, u Hrvatskoj je u aprilu privremeno boravilo oko 84 hiljada stranaca, dok stalni boravak ima njih oko deset hiljada – zajedno gotovo sto hiljada stranaca, većinom iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Ukrajine, Kine, Nepala, Indije i Filipina.

Poslovi na kojima se ti ljudi zapošljavaju tradicionalno su deficitarni i vezani su uz graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo te metalsku industriju. Domaće su kompanije tako tražile zeleno svjetlo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da zaposle po više od tri hiljade radnika u visokogradnji te konobara i kuvara.

Između 2.300 i 3.000 zahtjeva odnosilo se na pomoćne kuvare, sobarice, kuhare i zidare. Između 1.000 i 2.000 bilo je zahtjeva za zavarivače, bravare, fasadere, pomoćne konobare te čistače ili čistačice. Zavod za zapošljavanje navodi da je prosječna bruto plaća traženih stranih radnika iznosila od najnižih 4.900 kuna (1.300 KM) za pekare do najviših 6.251 kunu (1.650 KM) za kuhare.

I bonusi premali za radnike

Pri objavi testa tržišta rada poslodavci samostalno upisuju visinu plaće u bruto iznosu, koja ne može biti niža od plaće definisane uredbom o visini minimalne plate za 2022. godinu, pojašnjavaju u Zavodu za zapošljavanje. Od njihove se bruto plate odbija 20 odsto penzijskih doprinosa te porez i prirez na dohodak ako stranac nema ličnih olakšica za uzdržavanu djecu. Neto bi to bila plata od 4.000 do 4.800 kuna (od 1.000 do 1.300 KM) za mladog stranca bez uzdržavanih članova porodice.

Građevinski sektor, prema službenim podacima, ima prosječnu neto platu od oko 6.000 kuna (1.600 KM), a slično je i u turizmu i ugostiteljstvu. Najbolje plaćeni VKV radnici imaju bruto plaće od 7.100 do 7.600 kuna (1.850 do 2.000 KM) a u sindikatu kažu da bruto plaće koje su poslodavci ponudili strancima uglavnom odgovaraju njihovoj stvarnoj zaradi. Ne čudi, stoga, da nemaju dovoljno radnika. Stranci koje angažuju domaće firme sve češće dolaze iz izrazito siromašnih azijskih država.

lako je moguće da osim neto plate na koju su stranci prijavljeni poslodavci isplaćuju dodatne dnevnice, neoporezive naknade, plaćaju smještaj i hranu, što sve zajedno povećava primanja stranaca i poskupljuje satnicu, sve je to premalo da bi se iko osjećao sigurno.

Poslodavci na taj način ne mogu računati da će doći do potrebnog broja radnika, a ni radnici ne mogu pokriti golu egzistenciju.