"Lično mislim da je ovdje riječ o nerazumijevanju. Veoma je malo spremnosti da se razgovara o prenosu sredstava. O tome se u ovom trenutku razgovara samo putem saopštenja, odnosno medija", naglasio je Tegeltija.

On je rekao da se aranžman sa MMF-om u suštini sastoji iz dva dijela, političkog i tehničkog.

"Politički dio podrazumijeva da se prvo definišu uslovi aranžmana sa MMF-om, iznos kredita koji je definisan /330 miliona evra/, zatim dogovor o finansijskim uslovima, roku otplate, roku za grejs period, iznos kamate i pitanje raspodjele sredstava između entiteta i Brčko distrikta. Taj politički dio oko aranžmana smo završili još 11. aprila", podsjetio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, tehnički dio podrazumijevao je da MMF uplati sredstva BiH, entitetima i Brčko distriktu, a da Centralna banka, koja je u ovom trenutku samo fiskalni agent, ta sredstva prenese vlasnicima na osnovu instrukcija i memoranduma.

"Mi se u ovom aranžmanu nalazimo u tehničkom dijelu i to na njegovom samom kraju kada je potrebno samo da Centralna banka prenese sredstva na račune entiteta i Brčko distrikta. Nažalost, neko želi da predstavi ovo kao političko, pa čak i nacionalno pitanje", objasnio je Tegeltija.

Govoreći o budžetu BiH, čije se usvajanje očekuje naredne sedmice, Tegeltija je naveo je da njegov i stav predstavnika Republike Srpske da budžet treba da bude apsolutno prilagođen novonastaloj situaciji izazvanoj virusom korona.

"To podrazumijeva da treba da se odreknemo svega onoga što nije neophodno i da ta sredstva pokušamo da usmjerimo onima kojima su najpotrebnija u cijeloj BiH", naglasio je Tegeltija.

Predsjedavajući Sajeta ministara ocijenio je da u ovom trenutku ne treba da bude gradnje novih objekata, kupovine automobila, namještaja, te svih drugih nepotrebnih troškova koji mogu da sačekaju neko drugo vrijeme.

"Iznos sredstava koji je na raspolaganju zajedničkim institucijama, neće biti manji od onoga koji smo imali na početku, a dio sredstava koji će postojati nakon ušteda na mnogim pozicijama treba da se stavi na raspolaganje onima koji su pretrpjeli ogromnu štetu tokom pandemije", naveo je Tegeltija.

On je dodao da nivo BiH nema nadležnost kada je riječ o privredi, ali postoje mnoge oblasti kojima se može pomoći sa tog nivoa od sektora informisanja, kulture, sporta i slično.

"Postoji i mogućnost da uštede koje se naprave na nivou BiH prenesemo direktno entitetima i da ih oni koriste za svoje fondove iz kojih će finansirati novonastale troškove", pojasnio je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara je istakao da je BiH dobila bitku sa pandemijom virusa korona u smislu zaštite zdravlja građana, jer se adekvatno i na vrijeme reagovalo, ali posljedice koje su se desile, nakon šoka u zdravstvenom sektoru, pokazuju da ozbiljniji problem tek nastaje.

"Tu je problem s velikim brojem otkaza što imamo u Federaciji BiH, ali i problem onih koji su počeli da rade ali su u veoma teškim uslovima. Da bi se ova kriza savladala i prevazišla biće potrebna značajna finansijska sredstva koja, prije svega, mora da obezbijedi BiH, odnosno entiteti jer su zdravstvo, obrazovanje i privreda u njihovoj nadležnosti", pojasnio je Tegeltija.

Napominjući da su sve mjere koje su do sada donijeli entiteti kratkoročne, predsjedavajući Savjeta ministara izrazio je očekivanje da će na nivou BiH doći do kreiranja zajedničkog programa s kojim će nastupiti prema međunarodnim finansijskim institucijama i pokrenuti investicioni ciklus u BiH.

"Smatram da bez značajnijeg rasta investicija, koji bi bio veći čak i od onog koji smo planirali prije pandemije u BiH, teško možemo u kratkom vremenskom periodu da savladamo ekonomske posljedice pandemije", naveo je Tegeltija.

On je napomenuo da će Savjet ministara, u dijelu svojih nadležnosti i politika, koje provodi u oblasti ekonomije, biti apsolutna podrška entitetima koji će imati najveći teret u prevazilaženju posljedica pandemije.

Ocjenjujući saradnju Savjeta ministara sa premijerima Srpske i FBiH Radovanom Viškovićem i Fadilom Novalićem, Tegeltija je naglasio da su počeli odlično da rade, te da se nakon prekida komunikacije zbog pandemije, ponovo vraćaju zajedničkom radu.

"Formirali smo radnu grupu, u kojoj su premijeri entiteta sa predsjedavajućim Savjeta ministara i ministrima iz oblasti finansija, da pokušamo da napravimo odgovor na ekonomske posljedice ove pandemije. Svjesni smo da ćemo naše programe morati 'prepakovati' i da je važno da zajednički napravimo jedan program u ime BiH te da ga predstavimo svima za koje mislimo da nam mogu pomoći u njegovoj realizaciji", objasnio je Tegeltija.

Govoreći o činjenici da još nisu imenovani direktori institucija na nivou BiH, Tegeltija je u intervjuu za Srnu rekao da zbog toga nije previše razočaran.

"Bošnjačke strana želi da razgovore o raspodjeli pozicija u zajedničkim institucijama vratimo na početak sa stanovišta podjele tih pozicija po nacionalnom ključu. Republika Srpska nema ništa protiv tih razgovora, ali smatramo da dok se ne postigne novi dogovor treba da se poštuje onaj koji je sada na snazi", istakao je Tegeltija.

Kada je riječ o ovim imenovanjima, Tegeltija je naveo da se BiH nalazi u raskoraku između nemogućnosti da se postigne novi dogovor i nespremnosti da se ispoštuje stari.

"Uspjeli smo da definišemo da izabranim ljudima damo mandate vršioca dužnosti, da znaju da su odgovorni i ukoliko ne budu izvršavali svoje pozicije da Savjet ministara jednostavno može da ih razriješi", istakao je Tegeltija.

Odgovarajući na pitanje da li postoji vladajuća većina u BiH, Tegeltija je naglasio da se na pojedinim pitanjima formira ona većina koja je usaglašena kod izbora Savjeta ministara i rukovodstva parlamenta, a da se onda obično formira neka druga većina protiv stavova Republike Srpske.

"Da bi se to desilo moraju sve političke stranke iz Sarajeva da glasaju 'za' i moraju da imaju apsolutnu podršku SDS-a i PDP-a. Najveće iznenađenje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH za mene je upravo to da su SDS i PDP uvijek na strani sarajevskih politika kada se glasa protiv stava Republike Srpske", istakao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, to su stvari koje treba da rješavaju politički lideri, ali da nije dobro da se oni koji formiraju većinu prije sjednice parlamenta ne usaglase o tome kako će glasati ili da se na samoj sjednici neusaglašeno uvrštavaju tačke dnevnog reda.

"Zbog toga nisu iznenađenje neke poruke koje su ovih dana slali politički lideri", zaključio je Tegeltija.

Kada je riječ o lokalnim izborima u BiH koji treba da budu održani ove godine, predsjedavajući Savjeta ministara istakao je da izbori treba da budu održani, ali da sve ovo što se danas dešava u vezi sa Centralnom izbornom komisijom /CIK/ dovodi u pitanje legitimitet ključne institucije koja treba da potvrdi valjanost izbora.

"S jedne strane, veoma je jasno da su prekršene procedure prilikom izbora novih članova CIK-a, dok je druga stvar to što su izabrani ljudi kod kojih je u direktnom sukobu ono što su radili u prethodnom periodu sa pozicijom u samom CIK-u", istakao je Tegeltija.

On je napomenuo da mu je nejasno zašto su neke političke partije, koje su glasale za izbor novih članova CIK-a, bile spremne da prekrše te procedure.

"Motiv za ovo je, prije svega, da se ne dese lokalni izbori ili da se dese što kasnije, jer su oni koji su instalirali svoje ljude u CIK-u svjesni neuspjeha koji će imati na lokalnim izborima. Drugi motiv je pokušaj da se na izbrima 2022. godine pokuša pomoći onima koji misle da mogu popraviti svoj izborni rezultat", naveo je Tegeltija.

On je u intervjuu za Srnu izrazio očekivanje da će Sud BiH izbor članova CIK-a vratiti na početak, te da oni budu izabrani u redovnoj proceduri kako je to definisano zakonom.