Kako piše DW na hrvatskom, to je dopustio njemački Kabinet za kartele.

Rafinerija PCK (Petrohemijski kombinat), koja se nalazi u Švetu u Brandenburgu, je među najvećim u Njemačkoj. Ona snabdijeva benzinom, dizelom i lož-uljem gotovo čitav Berlin i Brandenburg i pokriva ukupno oko 10 odsto njemačkog tržišta. U njoj se uglavnom prerađuje ruska nafta. Do kraja prošle godine su najveći vlasnici rafinerije sa po 37,5 odsto udjela bili britansko-holandski koncern Šel i ruski Rosnjeft. Ostatak je bio podijeljen na manje akcionare.

Kada je Šel početkom ove godine ponudio dionice na prodaju Rosnjeft, gdje je bivši kancelar Gerhard Šreder predsjednik nadzornog odbora, je iskoristio pravo prvootkupa. Budući da je ruski koncern već ranije otkupio veći dio dionica manjih dioničara, time bi on postao gotovo isključivi vlasnik rafinerije sa 91,67 odsto udjela. Zbog obima posla je, međutim, prije toga bilo potrebno odobrenje Kabineta za kartele.

Državna služba nezavisna od politike

Dozvola je izdata 21. februara. Prema riječima portparola Kabineta, odobrenje dato samo tri dana prije nego što su ruske trupe napale Ukrajinu jer nije bilo prigovora u vezi sa kupovinom dionica, a Kabinet za kartele radi nezavisno od politike, pa onda i nezavisno od geopolitike.

Ovaj Kabinet, čije je sjedište u Bonu, ima status Savezne službe, ali je, faktički jedan od kontrolnih organa vlasti, pa jako pazi na svoju samostalnost u odlučivanju.

Odluka na provjeri

Međutim za vladu ta dozvola nije mogla doći u nezgodnije vrijeme: već u tom trenutku su bile pripremane i diskutovane sankcije protiv Rusije, a sada, otkako je Rusija napala Ukrajinu, ta je odluka više nego apsurdna, prenosi "DW" na hrvatskom.

Toga je naravno bio svjestan i njemački ministar ekonomije Robert Habek iz stranke Zelenih, pa je objavio da će Ministarstvo pokrenuti tzv. postupak provjere ulaganja. Tu se radi o zakonski dozvoljenom procjenjivanju od strane Ministarstva ekonomije o tome da li je vjerovatno da bi strano ulaganje moglo imati negativan učinak na javni red ili bezbjednost u Njemačkoj.

Takve provjere nisu česte, ali ih ima. Po pravilu se one odnose na pokušaje stranih firmi da preuzmu vlasništvo nad njemačkim kompanijama koje se iz bilo kog razloga smatraju strateški važnim. Posljednji takav slučaj je bio nedavni pokušaj preuzimanje Siltronika od strane tajvanskih investitora. Siltronik je tehnološka firma koja proizvodi silicijumske pločice koje su osnova za dalju proizvodnju mikročipova. Taj je posao propao jer je Ministarstvo ekonomije tako dugo držalo predmet kod sebe na stolu, sve dok nije prošao rok za izdavanje potvrde kako nema primjedbi.

Rosnjeft na udaru

Inače se Rosnjeft i u drugim zemljama nalazi pod pritiskom. Tako je, na primjer britanska naftna kompanija BP, koja je do sada imala u vlasništvu 20 odsto dionica Rosnjefta, izjavila da će ih prodati. Obrazloženje: ruska invazija u Ukrajini i patnja ukrajinskog stanovništva. Koncern računa da će zbog tog poteza morati na kraju prvog kvartala da otpiše oko 25 milijardi dolara. Rosnjeft je ovu odluku žestoko kritikovao tvrdeći da je ona rezultat "nevjerovatnog političkog pritiska" kojem je BP bio izložen. I britanski mediji su izvijestili da je potez BP-a uslijedio nakon pritiska vlade.

A i Norveška energetska kompanija Ekvinor je odlučila da će prodati svoja zajednička ulaganja (Joint Ventures) koja je s ruskim partnerima imala u Rusiji. I kod njih je obrazloženje jednoznačno: ruska invazija u Ukrajini. Ekvinor je u većinskom vlasništvu norveške države i već je više od 30 godina prisutan u Rusiji, a 2012. je dogovorena i strateška saradnja s Rosnjeftom. Vrijednost imovine ove norveške firme u Rusiji se procjenjuje na 1,2 milijarde dolara.