U 5 slučajeva sumnja se pokazala istinitom. Poslodavci kažu da nemaju namjeru ugroziti bilo čija prava, ali dešavalo se da radnici  bolovanje provedu, radeći po nekoliko mjeseci na Zapadu. 

"Neopravdana bolovanja negativno utiču finansijski ali i na klimu u preduzeću jer radnici uvijek znaju ko je taj što folira i onda imate problem sa radnom disciplinom i sa radnim vremenom onih koji stvarno moraju da rade. Tako da su to dva aspekta lažnog bolovanja.", kaže Saša Trivić iz Udruženja poslodavaca privrednika i prehrambene industrije.

Od stotinu radnika u Republici Srpskoj na bolovanju su, u prosjeku, 2. Više od 14 hiljada radnika svakog mjeseci nalazi se na bolovanju, a u odnosu na isti period lani broj je povećan za 2 hiljade, pokazuju podaci iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

"Mnogi rade i bolesni, a neki i potpuno zdravi odlaze na bolovanje," kaže doktor Rade Dujaković,specijalista porodične medicine, vođen sopstvenim iskustvom. Takođe dodaje da mlađi radnici mnogo češće koriste bolovanje od ljudi u godinama.

"Bolovanje u principu više traže mlađi građani. Znači, stariji građani uzimaju realana bolovanja kad su zaista bolesni i kad moraju. S obzirom da bolovanje podrazumijeva smanjenje plate onda ljudi u svakom slučaju vrlo često i bolesni rade a izbjegavaju da idu na bolovanje. Međutim, ima mlađih ljudi koji imaju rentnu motivaciju raznorazne prirode", rekao je Dujaković, specijalista porodične medicine.

Privredna komora Srbije tražila je izmjene Zakona o radu, tačnije mogućnost poslodavaca da  daju otkaz zaposlenima koji otvore lažno bolovanje. Poslodavci iz Srpske kažu da podržavaju inicijativu svojih kolega.