Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u rijeci Jordan, a prema novom kalendaru slave se 18, 19. i 20. januar.

Krstovdan se slavi uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.

U kalendaru SPC nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog krsta, na kojem je na Golgoti razapet Isus Hristos.

U pravoslavnim hramovima na Krstovdan se služi liturgija Svetog Jovana Zlatoustog, uz osveštanje vode, koje prati praznično bogosluženje.

Krstovdanska vodica se poslije osveštanja dijeli vjernicima i, prema običaju, radi zdravlja, čuva u kućama.

Krstovdan uoči Bogojavljenja posni je dan za pravoslavne vjernike, bez obzira na koji dan u nedjelji “pada”.

U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.