Mjesto stradanja i vaskrsenja danas su pohodili mnogi. Da bi se poklonili Prebilovačkim mučenicima vjernici su prešli kilometre. Neki su prvi put zakoračili u Prebilovce, selo koje je prije 77 godina sravljeno do temelja i u kojem je u prvim danima avgusta 1941. godine ubijeno 850 stanovnika.
"Dolazim već otprilike desetak godina i bilo bi žalosno da niko iz Hercegovine i drugih krajeva tu ne dođe jer ovo je svetilište koje stvarno treba obići", istakao je Nedeljko Kovačević iz Novog Sada.
"Nas je došlo oko dvadesetak minibusom iz Kozarske Dubice, Prijedora, Gradiške i Banjaluke i mogu reći da mi je drago što sam prisutan na ovom mjestu", naglasio je Dejan Savanović iz Prijedora.
Ovo mjesto je spaljeno i 1992. godine, tada se život ovdje potpuno ugasio. Danas Prebilovci ponovo žive. U Hramu Hristovog Vaskrsenja umirovljeni vladika Atanasije služio je svetu liturgiju, posvećenu Danu Svetih novomučenika prebilovačkih i donjohercegovačkih.
Prebilovačkim novomučenicima danas su se poklonili mnogi. Ipak, najviše je bilo onih čiji su korijeni upravo iz ovog najstradalnijeg srpskog sela, Prebilovci.
Korjene i pretke nećemo nikada zaboraviti obećavaju Prebilovčani, ipak u selu ih je sve manje. Bojan se sa porodicom vratio u Prebilovce, kaže nije lako ali se ne kaje.
"Mora i ovdje neko da živi, osjećam i potrebu neku zajedno sa porodicom prema tim stradalim precima i djedovima što su tu sahranjeni", istakao je Bojan Ekmečić, mještanin Prebilovaca.
"Smanjio se broj ljudi uprovo zato što se nije radilo na obnovi Prebilovaca, stalo se potpuno poslije osveštanja 2015. sada ovdje ima ispod 50 ljudi tada je bilo 65", istakao je Milenko Jahura, predsjednik Srpskog nacionalnig društva "Prebilovci".
Prebilovci su simbol stradanja srpskog naroda zato nikada ne smiju biti zaboravljeni, poručuje i srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
"Bez obzira na sve pokušaje ovih drugih da ovdje zatru naše postojanje, naše postojanje će ovdje biti, ovaj hram to pokazuje, a po najviše ljudi koji su danas ovdje", istakao je Ivanić.
Hram Vaskrsenja Hristovog sagrađen je u znak sjećanja na četiri hiljade Srba iz donje Hercegovine, koje su ubile i bacile u jamu ustaša u Drugom svjetskom ratu. Spomen-kosturnica prebilovačkih mučenika minirana je 1992. godine, na mjestu današnjeg Hrama. Njegova svetost patrijarh srpski Irinej osveštao je Hram 8. avgusta 2015. godine. Srpska pravoslavna crkva kanonizovala je mučenike prebilovačke i oni se slave 6. avgusta kao Sveti prebilovački novomučenici.
