On je naveo da je šteta nastala na ukupno 497,69 hektara koje je bilo zasijano pšenicom, ječmom, tritikalom, zobi, djetelinom i povrtarskim kulturama, te na livadama. 

"Na osnovu cjenovnika koji je utvrdilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, prema kome se šteta računa na osnovu prosječnog prinosa za strna žita, a troškovi sjetve za parcele zasijane kukuruzom, ukupan iznos procijenjene štete je 373.773 KM", pojasnio je Stijak. 

On je rekao da je veći dio usjeva strnih žita koji su bili zahvaćeni poplavom djelimično ili potpuno uništen zbog zadržavanja vode na usjevima i po nekoliko dana, dok su povećana vlažnost i povoljni uslovi za razvoj patogena izazvali oboljenja lista i klasa srnih žita, što će nepovoljno uticati na prinos i kvalitet u predstojećoj žetvi. 

Prema njegovim riječima, poljoprivrednici su bili prinuđeni da poplavljeno poljoprivredno zemljište, nakon povlačenja vode, ponovo obrade i pripreme za sjetvu, što je povećalo troškove proljećne sjetve. 

Govoreći o proljećnoj sjetvi, Stijak je naveo da je u Kostajnici kukuruz posijan na 500 hektara, zob na 40 hektara i na manjim površinama jara pšenica i ječam, dok su poljoprivrednici koji se bave uzgojem stoke sojom zasijali oko 15 hektara. 

"Proizvodnja povrća na otvorenom, zbog vremenskih prilika, postaje sve veći problem, pa se poljoprivredni proizvođači sve više odlučuju na uzgoj u zaštićenom prostoru, odnosno u plastenicima i to uglavnom za vlastite potrebe, a manjim dijelom za komercijalnu proizvodnju", rekao je Stijak. 

On je dodao da je pet proizvođača ove godine sa kompanijom "Karl Kine" potpisalo ugovore o proizvodnji krastavaca kornišona na ukupno 4.000 metara kvadratnih.